Mica Trofrtaljka pjeva poznati pjesmuljak.Odlazim sa scene.
A na meni je bio teret da se odmorim od biračkog cirkusa. Sad uživam i naplaćujem korisne savjete, doduše nitko nije htio prihvatiti prijedlog da se nacionaliziraju banke, pa makar "preko" šaltera. Onda bi bilo fiju, a i rusvaj u EU. Pokazali bi da nemamo podanički mentalitet i da smo bez hemunga.
Majke naših banaka glavinjaju, skida im se rejting a neke nisu prošle stres kontroling, prostim riječnikom to znači smeće dok im neki kurir ne donese lovicu. Obično koriste prekonočne kredite.
Izbori.
Drago mi je što je prošlo sve u najboljem redu i da nitko nije bio pregažen, posebno što će u EU lakše odlaziti a da mi ne podmeću ponašanje naših državnih zaposlenika a mi još za to plaćamo.
Ponosan sam na govor Milanovića i ne na sam govor nego na dostojanstvenom, bolje reči gospodskim držanjem u toku kampanje. Posebno kad ga je prijateljica Kosorice, Sumrak optužila za obiteljsko nasilje, prešao je preko te uvrede a ni jedna državna institucija nije reagirala iako su se znali javljati i za bezvezne stvari. Jer Milanović ima i suprugu a i djecu, gdje su bili pravobranitelji. Sumrak  ?
Pobjednički govor će ući u antologiji, jer će svi sljedeći imati nultu točku ispod kojeg neće ići po uljuđenom građanskom kodeksu.
Naravno da će i antologija pamtiti govor gubitnika, ispod standarda, uz obaveznu blasfemiju i suze. Optuživalo se druge da pod svaku cijenu žele vlast.
Netrebamo vlastodršce već vodiće znalce da nas izvedu iz Balkanske krčme.
Drago  mi je da je ovo katastrofalni rezultat za HDZ, jer su spali na glasove onih koji su bili na državnim jaslama, svi koji su koristili, od nebranitelja, povlaštenih za zaposljenje, za povlaštene penzije, za povlašenje dobavljače, za administraciju koja je više plandovala nego radila, itd. Korisna informacija za porezne obveznike, poslije raspuštanja Sabora svi su pojurili na povlaštene mirovine
Ostali su glasovi rekli DOSTA.
Još mi je draže da su selaki spali na jedno slovo, naročito što je ispao onaj iz Gaja. Sjećam se 2007, sve do zadnjeg ćasa su bili uz, SDP, a onda se samo zlurado kreveljio kak su prešli SDP, jer su bili dobro klijentirani od HDZ- eta. Tako je fotelja izbacila
Panjkretića a i Petirku što je korist za državu.
Sad bi se mogao ja ubaciti u selake pa da ih poveden ko Matija Gubec do kraja u maglu. I dalje sam bez skoromnosti. Inače se znam sa Nenadom Matićem, glavnim  tajnikom. Trenutno je pozvao svog šefa na odgovornost, o tempora o mores.  Za tu izjavu je izvjavitelj ostao bez desne ruke pače i glave. Odsjećena ruka mu je postavljena na govornicu za primjer ostalima. Svejedno je ostao najboljim govornikom, sve do danas
Pa sad neko nek kaže da riječ nije ubojita.
Od kud znam Matića. Neutvrđenog dana, dobro, mogao bi znati koji je to bio dan ali da malo glumim kakti da se  i ja razmem u pravo. Idem ja tako sa davanja krvi iz Petrove /Zgb/ tj. vozim se i uključujem se u Zvonimirovu, uredno zjakam u leve, rekel bi Jarnjak. I taman kad sam se trebao uključiti,a ono dum i moja plava ptica dobi vritnjak. Stanem, četiri žmigavca, skočim van, mali izlazi iz svog auta i pita me što ja radim na cesti a on je izlazio iz parkinga  i to natraške, mora da ima gene raka. Dobro, vidim da je mali potpuno nepriseban, pogledan štetu, nije velika ali plastika je oguljena sa odbojnik i vidi se metal. Mogli bi napisati izvješće ali prije nekog vremena mijenjao sam prednji i taj je koštao 2500 kn a zadnji odbojnik može biti oko 1500 kn i najbolje da ja pozovem policiju. Mobitel i da, da , ja i dežurni kaže da će njegovi doći kad mu se vrati patrola iz Dubrave. Krasno pola sata a možda i sat vremenu, događaj je pogodio termin oko pauze. Vidim i mali zove na mobitel i u trenu se stvore dvojica kraj njega, trojica rmpalija, pomislim moglo bi biti belaja rekli bi Bosanci pogotovo što se mali nije ni ispričao. Pogledaju aute, mali je u međuvremenu vratio auto na parkig.
Prvi, očito vođa, namjesti prijateljsku facu. Dobar dan, dan, dajte da to riješimo dogovorno, već sam htio pristati kad drugopridošli pogleda moje oštećenje i mrtav hladan kaže da je to staro. Jasno da je u meni zakuhalo i odem do njihovog auta a ono štrajf  ko u  Kitzbilu, privučem tog veseljaku i prstom mu pokažem i ovo kod vas je staro. U tom momentu eto policije,sat vremena ispalo 5 minuta i vidim da onaj prvi razgovara sa njima. Meni je odmah bila algebra, dva i dva su pet.. Pozove me razgovorljivi policajac i traži dokumente i bez okolišanja mi predloži da se nakodimo. Moje zapaženje, po domačem rečeno, bio je jučerašnji, oči ko u albino zeca. Dobro može,kažem znam da mali time izbjegava prekršajni sud a što ako mi ne plate. Ništa zovite me opet i da mi svoj osobni broj mobitela i reče znam da se budete nagodili i izgube se na brzaka. Svojim udionicima spora predložim da mi plate i ja odoh jer mi se žurilo dalje poslovno. Sad se glavni predstavi da on Matić i da tu imaju sjedište selaka i odemo k njima sastavimo neku čitulju i mirna Bosna. Vidim da nemam kud. popnemo se mi u njihove prostorije, bilo je malo natezanja oko lovice no završilo smo kao stari pajdaši i na kraju dobijem obeštećenje i posjetnicu-glavni tajnik HSS-a, nek mi sa valjda nađe..
E sad se malo vratim u budućnost
Ugovor o pristupu-Treaty- kostur. Moje viđenje, počeli smo sa pripremama za EU prije 10 godina, pregovori prije 6 godina.
poznato je, da sam ja protiv EU-a, na način podaničkog plaženja i u erupciji velikog veselja da smo članica. TREBA postaviti nove objektivne i kritičke točke pristupa i ugovoriti novi TREATY.
A ne se hvaliti da smo potpisali papir od kojeg ćemo stenjati ko robovi, a kako je trenutno Grčka aktualna, uzeću si slobodu da spomenem da je u toj državi prije 2600 godina ukinuto ropstva po dugu, nas to čeka po potpisanom ugovoru, ko ne vjeruje neka pročita članak Super Mario.
Ima još, odlazeće ekipa stavila je na čitanje javnosti ŠTO SU ONI TRAŽILI od EU a kad ćemo konačno dobiti što smo dobili.
Ima jedna poučna biblijska priča: Počinjem kao u evanđelju, u ono vrijeme išli prosjaci od mjesta do mjesta i molili milodar, da prežive. Došli pred jedno mjesto i razvila se rasprava kako će glumiti zbog čega su prosjaci. Na kraju je prevladalo mišljenje da budu slepci. A kako je bio među njima nevjerovani Toma, ne svetac. I kaže on, idemo pa ćemo vidjeti, dok jedan ne dometne: ako ćemo vidjeti, nećemo ništa dobiti. To je za kostur Treaty.
Malo čvršća tema, lovica a nema je, 40 miljardi neplaćanja, svi su krivi samo krivci nisu.
Evo osobnog iskustva jedne poduzetničke budale koja svakog mjeseca uredno plaća maćehu državu. Na sva zvona se odlazeća ekipa hvali kako je ostavljeno sve uredu. Dakako, svakako, dakako. A je to.
Pa da li je baš tako ili smo svi slijepci kraj zdravih očiju.
Samo jedan segment jer se tiče moje kože, poticaji nisu isplaćeni, seljaci su digli repromaterijal za jesensku sjetvu, ne mogu platiti. I sad ja uletim sa svojom robom u te firme koje su dale agrorobu, a one sad novac nemaju da meni plate.
Molim lijepo kud poslat u ove Božićne blagdane takvu državu, jer odlazeći su se držali refrena. država to sam ja.
Ili čestitke za kraj godine uvoz nepreglednih hrpetina mesa. Gledam u  trgovinama španjolski pršut, sjajno, mi njima prodajemo kuruzu a oni nama svoj pršut. Moj prijedlog je da za iduću godinu kandidiramo odlazeću ekipu za Nobelovu nagradu u pet disciplina za šestu nemaju šansu/ mir/. Inače ako nisu znali uništili su bazu mesne proizvodnje i to primarni sektor koji ne traži ništa više nego što je u EU a pored toga puni državnu kasu. Jo reggelt es csokolom a kezet.
Ovo gore su bili ovotjedni biseri od silnog danonočnog rada a ostalima sam se dosta raspisal.
Prije nego uzmem državni propračun u svoje ruke, kao još uvijek aktualni premijer u sjeni, šta mogu kad sam prvoligaš bez prava na ispadanje, malo o poštovan guverneru NBH koji se je sad javio o nekavih 9 miljardi kuma uštede.
U nedoumici sam da li gospodinu zaželim Dobro jutro ili Laku noć.
Naime zadnju godinu sam bio jedan od rijetkih koji je imao konstruktivnu kritiku monetarne i fiskalne politike NBH a prije dvije godine pojavila se sumnja jasno kod mene, da kad se nešto previše hvali da tu nešto ne štima.
Da sam bio u pravu, bilo je puštanje u opticaj 6,3 miljardi kuma /čini mi se 3 mj. 2011/ bankama za poticaj proizvodnje. Pa gdje je sad ta lovica. Zna se. Završila u potrošnji, pa kod jednog velikog koncerna a večina je završila u državnim obveznicama uz 6,5 % kamata. Čak sam ja svojevremeno dao savjet da se kupuju državne obveznice jer je kamata bila 6,5, čini mi se da je i negdje pisalo da ih ima i Sanader. Kako, ako, običan građanin ih nemože kupiti. Imam teoriji ali ovaj članak neide u tom smjeru, nego je aktualno onih 6,3 miljarde kuma. Sjajna poticajna zavrzlama za "state attorneya" g. Bajića ili prijevod, kako pomoći bankama koje i  tako najbolje posluju od svih na javnoj tržišnoj utakmici.
Za poređenje islamske banke posluju bez kamata.
Skromnost mi nalaže da dam dva savjeta i to besplatna, neću o nacionalizaciji.
Prvo.
Razgovor i to odmah sa MMF-om, pa nije to BABA ROGA koja se lijepi na kutiju sa šečerom, nego da se vidi koliko su oni spremni nama sniziti kamatu. Niža kamata bolji rejting. Nije isto plaćati 8 % ili dobiti 4 % od MMF-a
Mi da se izvučemo i tako moramo provoditi oštre rezove pa zašto ne i uzeti za to lovicu ako nam pad  BDP-a za 1,5% odnese 6 miljardi kuma, pa ako je to neminovno, uzmimo za partnera MMF.
Već su se javili kojekavi gurui koji samo trabunjaju, treba ovo treba ono, lista želja a ne kažu kako.
Pa recimo Šuker kaže nema teorije da se ušpara tih 10 milijardi, točno, a što ako u prihodovnoj strani dignemo recimo 1 % BDP-a. Nemreš biti knjigovođa za kućni buđet pa onda voditi državne financije, A još se sjećam da je bilo prije par dana, Pa nema nikakve krize kod nas, pa onda smo odjednom pet puta dotakli dno i isto toliko puta izlazili iz krize. Malo morgen, za odlazeću gospodu infornacija, mi još uvijek tonemo i to u dvostruko dno. Objasniću to kad dođe na red strukturni problemi.
Vraćam se fiskalnim.
Drugo.
To je fiskalno-upravni problem, pa spada pod prvo
Kako krenuti sa našim proračunom, razlika je 22 miljarde kuma/prihod,rashod/.
Radikalan prijedlog je, da se javna uprava kompletna odpusti jer toliko iznosi njihove plaće. Tu netreba brojiti medicinu i školstvo i slične trećesektoraše.
Poznato je da cijelu upravu Estonija vodi 125 ljudi, znači dva puta je manja od Hrvatske po stanovništvu, ajd nek pri nama bude 500, ne  600, da ostane koje mjesto za tatinu kčer ili sineka. Kako je moguće, sve je na internetu. Prije 8 godina ja sam iz Nizozemske donio informaciju da se po ljekove ide u kvartovsku ljekarnu bez posjeta docu, jer su uveli "e" recept, kod nas je to proglašeno poduhvatom stoljeća, ali nisu dodali još jedan "oblačić" za "e" uputnicu nego će ponovo trebati platiti program. Za inteluktualne usluge država daje na godinu 5 miljardi kuma, Eto vola, a ušteda.
Sukus, pa sve stavimo na internet i vozimo sa minimalnim troškovima. Još par dana, trebaće predati porezne prijave, zašto da se ja taljigam do porezne i čekam u redu kad mogu doma sve popuniti i emajlirati i čekam uredno povrat poreza. Tako kod katarstva, gruntovnice, bezveznih potvrda a ne imati internet da se igraju igrice i još kojekakve gluposti u državnim službama.
A kako se radi imam insajderski prijavak, imamo kadrove koji znaju raditi u tim službama ali su prestari pa znaju samo upaliti kompjutor pa su zaposleni mladi stručnjaci koji znaju koristiti tehnološke mogućnosti ali neznaju osnovni posao. Bitno je da smo zapošljavali.
Stvarno drugo.
Izjednačiti javni sektor sa privatnim, radničke plaće 2,5 puta su manje a hrane ove koji se još igraju na radnim mjestima i imaju za 250 % veču plaću. U privatnom sektoru umjetni prosjek radnicima čine dva dobro plaćena bankara sa 5 miliona kuma godišnje.
Na žalost moram još o Treaty kosturu, naime danas 27.12. čujem da kumice u Zagreb ne mogu više od 01.01.2012. donositi svoje proizvode, mogu samo u Zagreb ako su iz susjedne županije . A Zagrebu je susjedna županija Zagrebačka županija. I tako su neki budalaši donijeli tu zabranu, koje se nije ni okrutni Franc Tahy dosjetio.
A kaj naše kumice imaju sa EU, baš ništa, ja sam staro zanovjetalo pa sam se prisjetio da je EU krenula u godini mog rođenja sa ugljenom i čelikom i toga se sjećam kao da je bilo jučer a u Rimu su potpisali 6 godina kasnije nešto što je danas temelj slobodnog tržišta, slobodan protok kapitala, roba, usluga i radne snage.
Potpišemo Treaty i ispadnemo nepismeni primitivci.