02.08.216 g. p. K.
02.08.216 p. K. dan koji je obilježio jednu od največih strateških bitaka i koja se na svim svjetskim vojnim akademijama izučava.
Nebi bila baš od nekog značaja,osim vojnog,naravno,da u njoj nije sudjelovao čovjek koji se rodio 234 g. p. K.
Sa samo 16 g. kao legionar/običan vojnik/218 g. p. K. sudjelovao u bici kod Trebije,tu su Rimljani doživjeli težak poraz. Očito je bio dobar vojnik kad je preživio iako je Rimljana bilo dvostruko više. Protivničku vojsku je vodio vojskovođa Barka. Bio je poznat po vojnoj strategiji i varkama. Ravan mu je bio samo Aleksandar,strateg sa sasvim drugačijom taktikom.
217 g. bitka kod Trazimenskog jezera,opet Rimljani jači ali ih Barka nadmudrio. Dok su se glavnine vojske tukle u presudnom času iz šumice izjurili Gali,Kelti,Iberci,Numibijski plačenici i porazili Rimljane. da je Barka krenuo na Rim,a nije,kakva bi bila povijest. Isto pitanje,da su Jonjani pobijedili. Junak priče je preživio.
02.08.216 g. bitka kog Kane. Barka ima 50000 pješaka i 10000 konice a Rimljane vode dva konzula sa 74000 pješaka i 6000 konjice. Rimljani su ovaj put Barku iznenadili na otvorenom, no strateg ih je u trenu namamio u obruč a varkom Kelta u samom obruču koji su bacili oružje i počeli bježati,na određenom mjestu čekalo ih je rezervno oružje.Jedna verzija da su oba konzula poginula,ostalo 15000 R. druga jedan preživio i pobjegao sa 10000 vojnika. Junak priče je preživio ali ostao frustriran za cijeli život.
Tokom života penje se u vojnoj hijerarhiji do vojskovođe,dakle bio je podanik ali nije imao podanički mentalitet. Bio je nemirnog duha pa se bavio politikom,ušao u senat,postao konzul-cenzor,bio pisac,bavio se gospodarstvom,bio izvrstan orator/Ciceron je znao napamet 150 njegovih govora/iz Senata izbacio sedmoricu senatora i tražio da se umjereno živi i troši,progonio je raskoš. Mnogi bi se danas mogli ugledati na njega. Protiv Barke borio se mnogo puta ali nijednom nije bio na pobijedničkoj strani. Umro je 149 g. p. K. a da nije nijednom porazio Barku.
Radi se o Hanibalu,a Rimljani su odredili Publija Kornelija kad su skupili svu vojsku iz provincija da krene ne Kartagu 149 g. 146 g. je Kartaga pala,6 dana su se kartažani očajno borili ulicu po ulicu,da bi grad od 500 000 sveo se na 50 000 stanovnika koji su odvedeni u roblje. Grad je sravnjen.zapaljena jedna od večih knjižnica onog doba. Tako veliki grad tada je još bio Aleksandrija koja je također imala knižnicu ali najveću u tadašnjoj civilizacija.Zakon je bio da na svaki brod koji uplovi u luku dođu carinici,uzmu knjige i prepišu na svitak za Alek. knjižnicu a izvornik vrate vlasniku. No ni ta knižnica nije ostala,391 g. kršćani su spalili paganske knjige a 692 g. Selđuci spalili preostale svitke. Tih godina Turci su bili vazali Selđucima.
Vrijedno je spomenuti da je zadnja direktorica Alek. knižnice bila Hipatija /rođena u Ateni,žena tog doba bavila se matematikom, filozofijom,
Uostalom Bruxelles treba nestati.
T.P.