Gorivo i razvoj
I tako. Prijevoznici digli bunu. Propašće. Ma dajte, kaj got. Je, najskuplje gorivo pa troškovi registracije opet najskuplji. I kažu više nisu konkurentni na EU tržištu a nisu ni na domaćem. Analogno tome plaće vozača su manje pa odlaze u EU. Vlada i ministri vladaju i objašnjavaju, sve je to OK.
Dobro kad je već tak. U cijeni goriva 5 kuna državi, 3 za ceste. Mora se rupe popuniti ali da nešto ostane i za dernek.
30 godina. Odrasli čovjek, ima obitelj u napunu snage i znanja. Ima i radnog iskustva kao najkvalitetniji i najpotetniji radi u drugoj državi jer u svojom ne može. Zašto?
Ja ne znam ali ima ko zna.
A što imamo u 30 godina. Skoro pa ništa. Sve je to još od Jugoslavije. Doduše pucaju cjevovodi i toplovodi ali to nije kriva ova država kriva je ona stara. Uspjeli smo uništiti strojogradnju i brodogradnju. Nemamo ni jednu čeličanu. Sisačku smo uredno zatvorili a proizvodila je vrhunsku bešavne cijevi. Izvozili ih u Njemačku pa su Nijemci divljali zbog cijene i spružili antidampinški postupak. Malo Digresije. Kad smo mi napravili na bilo kojem proizvodu antidamping. Kod nas vlada uvozni lobi a koriste suludi postavljen tečaj DEM a sad i €. Recimo meso, uvozi se neograničenim količinama. Kvaliteta. Baš ovih dana u Njemačkoj su utvrdili da je meso katastrofalne kvalitete. Kakvo tek mi meso jedemo.
Vratimo se našoj zbilji. Ipak smo u 30 godina nešto napravili. Ako izostavimo neke sporadične pojedinačne iskorake. Ništa.
Kapitalni objekti. Ceste. Ali još nisu naše. Krediti. Svake turističke sezone imbecilno nas bombardiraju koliko je bilo provoza i koliko se zaradilo. Samo nema informacije da taj iznos ne pokriva ni kamatu a kamoli glavnicu. Pa se krediti svake godine reprogramiraju. Pelješki most je donacija EU, jer bi još gledali par puta polaganje kamena temeljca.
Brodogradnje nema, nekad svjetska sila, danas jad i bijeda. A država je imala u Uljaniku 26% vlasništva. Elegantno propalo. Ipak se nešto kreće kad je država u vlasništvu. U Podravci ima 25,2% e tu su namontirali osobu iz Borga.