Dani slave
Dani slave i ponosa su prošli a zbilja pokucala ranije nego su se neki ponadali,dakle iz krize izlazimo tek iduće godine,iduće,razbistrio je ministar situaciju.
Dani silne duhovne nabijenosti domoljublja za Dan pobjede,Dan zahvalnosti,Dan branitelja,dan Snježne Gospe i Gospe od Tekije.05.08. Dan Snježne Gospe jer je na taj dan padao snijeg i stoga ima jedna crkva u Belcu kraj Novog Marofa. A daleko poznatija je Gospa od Tekije u Petrovaradinu. Kapelica cistercita posvećena Mariji od 13 do 16 stoljeća bila je srušena od Turaka 1526 i izgrađena drvena đamija sa minaretom. Blizu nje bilo je odmorište na turskom “tekije” a Isusovci su po Srijemsko Karlovačkim mirom 1699 na istom mjestu sagradili kapelicu Gospe Snježne /1701 napuštenu đamiju/ ili poznatija kao Gospa od Tekije. Sliku Bogorodice kapelici je darovao Eugen Savojski,koja je i danas mjesto velikog hodočašća iz Srbije,Crne Gore,Mađarske i Hrvatske. Savojski je bio veliki štovatelj Bogorodice i zagovorom Gospe/u svaki boj je nosio njenu sliku/ izvojevao pobjedu kod Petrovaradina. Današnju crkvu sagrađena je1881 po projektu H. Bolea / i Mirogoj/. Zanimljivo je da je centralni oltar rimokatolički, sa jedne strane pravoslavni a sa druge protestantski.Na krovu još jedna zanimljivost.križ.znak bogomolje ali ispod križa polumjesec.
Do bitke ne bi došlo da grof Palfi 02.08. sa svojim 1300 konjanika i 500 pješaka nije naletio na 15000 turskih konjanika prethodnice Velikog vezira Damada sa 150 000 vojinika,koji je imao namjeru proći pored Petrovaradina. Nakon nekoliko sati bitke vidio je da nemože pobjediti i povukao se u tvrđavu. Savojski je imao 65000 vojnika i tvrđava posadu od 8000 vojnika. Damad je pak opkolio tvrđavu i počeo ju bombardirati i podkopavati temelje. U noći 4 na 5 kolovoza Savojski prebacio je preko pontonskih mostova /2/ glavninu vojske na Sremsku stanu iza turskih položaja i u samu zoru napao.Bitka je u 11 sati završila porazom Turaka i pogibijom Damada. Sljedeće godine Savojski je oslobodio Temišvar i Beograd.
Na dan 08.08.1716 služila se Misa zahvalnica kojom je prigodom darovao spomenutu sliku.
Sva ta naša slavlja su sporedna kad nema zrnca zadovoljstva za sva ta pregnuća,eto iz dalje i bliže povijesti.Potratili smo dvije godine a još se ne nazire oporavak privrede,već i dalje tonemo u Marijanski procjep.
Dakle,laku noć,laku noć,loto ekonomiji,izlazimo sljedeće godine iz krize. Nije loša strategija,sve se radi da izgleda da se radi a ništa se ne radi,prodavati će se imovina i zaduživati do izbora,poslije izbora,biće eto vam hjeli ste druge sad su vam sve srezali.Za takvo djelovanje netreba nam vlada.
U teoriji se kaže vlada je dužna stvoriti uvjete za privredni rast,treba za 3 do 6 mj. detektirati probleme/to nisu trebali jer su isti 6 g. vladali/. Od 3 do 6 mj. stvoriti uvjete za rast.
Ponovno laku noć,dvije godine otišlo u vjetar,pitaj kad neznaš ili tko zna njemu dva a tko nezna njemu ništa. Zaboljeli su me podaci Njemačke 2,2 rast BDP-a,a suficit trgovinske bilance 60 milj. EUR-a,kod tečajnog pada EUR-a sa 1,6 na 1,3 prema $. Naša bilanca 7,4 milj EUR uvoz a izvoz 4,2 milj. Laku noć. Tu je i odgovor,izaći ćemo iz krize rastom BDP-a i promjenom trg.bilance a to znači dobro jutro gospodine Marx,stvoriti novu vrijednost,ne donositi samo nove zakone,nova vrijednost,ni profit nam neće pomoči. Tu dilemu je davno Staljin prekinuo na Sverdlovskom institutu,dobro jutro za one koji znaju eto im dva, a laka noć onima za u ništa.
A kako,pa ne valjda demagogijom i pričom:kad mi nešto poduzmemo onda svi graknu. Kako mi je jedna strana familije gospodarstvena a druga liječnička,puno se razlikujemo ali nam je zajedničko,na djelovanju. Treba osmisliti strategiju i imati viziju i misiju i onda hladno ekonomskog tehnokrata rezata i svoje i njihove ili kad kirurg ima gangrenoznu nogu,sad on pita sestru što će,pa pita anestetičara.pa počne prčkati oko prstiju noge,pa bi pa nebi. Makakvi reže koliko treba rezati,da čovjek ostane živ.
Stvoriti uvjete,gospodo 180 000 tisuća povlaštenih penzija,više nema,pravi branitelji na državnu kasu,ostali onoliko koliko ste uplatili u fond,gospodo iz vlade koliko vam je uspješna privreda tolika vam je plačica. Po meni NIŠTA. Svu tu lovicu,oslobođenu od živog i minulog rada dati privredi da počne disati.Razjuriti krpelje ala Jurak i konačno riješiti te kosture koji su počeli ispadati iz ormara. Hypo a i Splitsko brodogradilište i sve ostalo,pitati Srbe za njihovu Sablju,uzimati nepripadajuću zaradu. Naša ekonomija pati od strukturnih problema,eklatantan primjer brodogradilišta,svi oko njih dobro posluju samo sami škver nikako. Izuzetak je Uljanika,pa molim prste od njega.
Molim da mi se javi da li ima koje radno mjestu u škveru idem odmah tamo raditi da za svog zeta zaradim kuću na Srebrnjaku od 11 mil.kuna i pride kupim 30 000 m2 na na otoku za maslinik. Kad već moj punac to nije napravio za mene a bio je neki tehnički direktor u Varteksu,samo kad ih je bilo 12 000 radnika. I tu bi se našla neka lovica. A javne muzare,Ina,HAC,HEP,Podravka itd pa tu ima da ti pamet stane.Dosta je bilo diktature prosječnosti,poslije 20 g. valjda možemo iznjedriti nekakvu izvrsnost. Nekima od /jednima,drugima a i trečima/nebih dao da čuvaju nacrtanu kozu a ne da vode državu.Da bi vozio auto moraš položiti vozaćki i neki testić inteligencije. Pa molim lijepo,stalno pričaju kako imaju težak i odgovoran posao,neka odvoje pola sata za taj test i pet minuta kod psihologa. U imovinskoj kartici uz ostale podatke neka im stoji i IQ. Netrebaju biti lumeni sa 200,nego na našu prosječnost od 100,a kako smatraju da su bogom dani dodamo im trečinu,pa eto neki IQ od 133. Bilo bi zanimljivih rezultata.
Inače naša makroekonomije relativno dobro stoji,nešto nam je kuna nerealna ali tu sad nema pomoći,doduše tu bi bila jedna solidna elaboracija ali tko bi to razumio. No mikro razina je močvara. Posljedica,koliko sa radi a kako iskazujemo to ponašanjem sa imovinom u odnosu radišnosti. Per capita u odnosu na Nijemce je trečina,da li imamo recimo osobni vozni park lošiji od njih,ne obrnuto kao da smo mi Nijemci. Ili Slovenci dva puta veči per capita od nas a kako nas ima dva puta više/stanovnika/ realno je četiri puta veči,pa da odem malo u sport. Varaždin ima 40 000 stanovnika i ima profesionalnog prvoligaša, da li u Sloveniji ima u tom rangu mjesto sa 10 000. NEMA. Da li u Njemačkoj grad od 13 000 stan. finacira prof. pogon u prvoj ligi. NEMA. Ili naše auto ceste,Dugobabe,na dan prođu dva auta,nije zarada ni za toplu vodu. A ima biser tu kod nas,Breznica,za pekara napravili pristupnu cestu i nadvožnjak preko auto ceste. Jeftinije/10 puta/ bi bilo da su mu napravili sve badava na glavnoj cesti. Hm,što se više gradi veči je dogovoreni postotak. Primjer,malo sam vozio po Europi,nema takvih ekshibicija.Idem se malo odmoriti na par sati na Vinicu,ne idem pokupiti gljive.
Ugurao sam sve u 4 sata,biciklom do Vinice,2 sata šume,ručak i doma.Rezultat oko tri kg gljiva,ljetni vrganji/slika 69/i oni se razlikuju. U bjelogorici spore su mu kavene boje a u crnogorici zelenkaste boje. Malo lisički,nešto velikih crnih truba /slika 73/,pa grabrov djed,dosta golubica i jedna velika sunčanica/slika 71/. Kraj zelenih golubica/slika 66/ rasla je i zelena pupavka/amanita pfaloides slika 64/ smrtonosna,na slici se vidi da se lako može zamijenti,gledajući boju klobuka jer golubica ima od tamno ljubičastih do blijedih,ali nemaju vijenčić ispod klobuka. Sve sam našao za sat i pol iako su 10 dana gljivari češljali šumu,a kako,najviše gdje su gljive bile izgažene koje nisu poznali. Više im je bila pažnja usmjerena na uništavanje,što se ne radi a u blizini su im bili vrganji. Pomoć u branju služi mi memoriranje staništa a i koristim svoje oznake. Lisičke,trube,grabrovci i nešto vrganja u kis/slika80/,a sunčanicu pohati/delicija/. Crna truba može se i posušiti i dodati u juhu. Najbolju juhu /begovu/ s trubom dobio sam u Kuli kraj Sarajeva.
Sve gljive sam ostavio svojima na Vinici koji su na godišnjem a za sebe doma ponio sam četiri vrganja. Prvo se vrganji blanširaju,doda se jaje,ja sam uzeo dva cijela i dva bjeljanka,mmmmm kakva klopa plus domaći paradajz i kuruzni kruh. Dva žumanjka sam smutio sa šečerom, za desert. Taj mi je doping mama davala kad sam bio mali i nikakav,stalno bronhitis a sestrična iz Zagreba donijela mi šarlah i hripavac,već sam bio na odlasku,no što te ne uništi to te ojača. Bio sam u situaciji kao i Broz kad je susjed rekao njegovoj mami:ovaj tvoj nebu dugo.
Napravio sam malu prevaru,tj. sam sebe sam prevario. Dok sam marljivo skupljao plodove prirode i slikao,u skrivenoj nadi bila je misao da ću naći i blagvu /slo-knezov goban/. Ampak to ni bla res resnica,ludom radovanje. Ipak sam stvorio dojam da među vrganjima i jajima ima blagve,kako,pred samu gotovost jela dodao sam narezane svježe stručke vrganja,tako da su bili polusirovi i davali su dojam jelu onu poznatu hruskavost blagve. Blagovao sam gljiva pastu poslije trke,ko i stari Bombelles,ne ko Karlo Veliki a bio je mali. Veliki jer je imao uređenu državu i to Veliku a bio je nepismen ali je otvarao sveučilišta i govorio:treba samo učiti i učiti i da učiti.
Opći dojam malo je pokvario šumski okoliš,čega sve nema u šumi/to nisam snimio/,snimio sam kako se vlasnici odnose na svoje prirodno i materijalno bogastvo. Kad ruše drvo,trupac uzmu a granje ostave/slika 76/,možda nebi bila spomena vrijedno da na tom mjestu nije pravo polje truba,oko 3 m2,uzme se kosa i imaš ih par kila,biće ih za deset godina zbog tog granja ili možda nikad,jer gljiva voli da se ubere. Sami se trudimo raditi u korist vlastite štete,povečavamo entropiju iako se sama povečava,da fizika ili točnije 2.zakon termodinamike ili pučki rečeno-nered,za ostalo treba učiti.
Stoga katonski razrušiti Bruxelles,ali u našim glavama,pa netrebamo mi Europu,nego ona nas,ali podaničkim glavama to nije jasno. Čisti zrak osim što nam ga oni zagađuju,čista zemlja,pitka voda. Nizozemska je poslije svog buma agro-biznisa 80-tih g. skinula 70 cm zemlje i bacila ju u more,da dobije čistu zemlju.Kad sam prvi put spavao u Njemačkoj /hotel/,u kupaoni je bio pokraj ogledala natpis nije pitka voda,ne možeš ni zube njom oprati,a kod nas pij koliko te volja. Kakve su im rijeke /Rajna i Temza,kao vratio se losos/.Pa otoci, zato nam daju kredite,uzmite,nemojte se sramiti,uzmite i još nas oderu za visinu kamate/6,75 % a kad sam spomenuo posredno Englesku,privreda njihova ima 2%.
Stoga neka nestane Bruxelles.