Banke& Enron
U zadnji čas, opet mijenjam temu. Trebala je biti naučna revolucija a ja se uhvatio ponovo banaka. Kak je istina skladna metafizika, istina kao dvije istine a moguće ju razvlačiti kao gumu za pračku. Javila se J&T / Jakobović&Tkač i Hoffman/ u liku zgodne predsjednice banke, Monike, kao da je ovog trenutka izašla iz Burde. Do nje ću kasnije. Treći član banke optužen je od bivšeg čelnika Hanfe da je kupovao preko Cipra dionice INE. Samodol je sada savjetnik Bandiću. !!
Zgodna Monika nije mene dematirala, a rekla je istinu, tj potvrdila istinu. Loše upravlanje, pardon u prošlom članku sam nazvao virtualije, treba sanirati. A kako tako da su predložili da na njihovih 10 miljuna EUR-a, uloženih i netko od domaćih uloži, od vlasnika-dioničara ili netko sa strane. Kaže da su oni položili svojih /10/u jednu banku/namjera im bila uložiti 40 mil/ a od dioničari nitko ništa. Između njih je Coning i posebno zadovoljstvo mi je kad vidim da ima i /jedan ili više nijh/ dioničar/a/ pod skrbničkim računom u portfelju CEBA. Toliko o istini.
A sad oni koji voli rebuse, sudoku, slagalice, tetris, jer se može ovdje divno zabaviti. Bez komentara. J&T je polog !? imala u VABA banci. To je Varaždinska banka ali nema nikakve veze sa onom starom koja je ušla u njedra Zagrebačke banke. U Nadzornom odboru CEBA je Zemlić, a u VABA banci, Strapek Julius i Tomaš Hlavač / jesu li zemljaci J&T/, i Zemlić. To je jedna strana istine a druga strana istine ? Druga strana, tvrde da je 70% neadekvatnih kredita, ništ novoga to je već viđeno u Poštarskoj banci. Zanimljivo je da u spašavanju banke ili tih plasmana istina da su sudjelovali FGS fondovi. Fond za gospodarsku suradnju. Ne bi mene to smetalo što je nečijih 50% u tom fondu, loše je što u drugih 50% istine, državni novac/građana/.
Kažu da je i neki LNG Hrvatska uložio 7 miljuna kuna. Čije pare ? A onda su u banku uletili i mirovinski fondovi. Tajnu, čiji su to novci neću napisati. Zašto.
Podsjeća me na jednu američku firmicu. Koja se nekad zvala Enron. Imala je Bruto prihod, veči, nego Lijepa naša BDP. U jednom trenutku povijesti došli nam izgraditi plinsku TE Jertovec J. Dabl-ju Sutton i gđa Zdenka Gast. Dolaskom gđe Gast u Banske dvore mnogi su rukama držali oči, a nekima su poispadale kad su vidjeli minicu. Potpisali ugovor da nam prodaju struju a plin će kupovati od Rusa.I tu istina završava.
Istina, je ta, da je ta firmica, inaće sveprisutna u cijelom svijetu, u računovodstvu troškove knjižila kao prihod. I bilo je $ ko šodra u Dravi. Jedna od največih svjetskih revizijskih kuća AA /nema veze sa Alpe Adria triatlonom kupom/, sve je to lijepo uzimala, zdravo za gotovu istinu. I onda neki nadobudan državni knjiški moljac navlažio desni kažiprst i počeo čitati financ izvješća. Srušio se sa stolca kad je zbrojio dubiozu.Tjedan dana nije spavao, po danu kunjao a po noči je mjesečario dok nije dao informaciju svom nadređenom. A ovaj uzeo bolovanje. E onda je istina došla do glavnog financ meštra u Texasu i ode Enron u povijesnu istinu.
Tu istina ne završava, radnici koji su radili u Enronu izdvajali su novac za svoje mirovine, a kako je ekipa je sve sprčkala, tako i buduće penzije, koje su postale prošlost. Ako ste pomislili, predragi moji Hrvati a još predraže Hrvatice da su radnici preko noči postali bokci Bistrički, u pravu ste.
Da možda ne bi netko pomislio da ja sad propitujem kud ulažu naši Mirovinski fondovi. A da li će netko za ove virtualije odgovarati vidjet ćete, ako neće vidjeti onda ćete osjetiti.
Petrica Minica
Zgodna Monika nije mene dematirala, a rekla je istinu, tj potvrdila istinu. Loše upravlanje, pardon u prošlom članku sam nazvao virtualije, treba sanirati. A kako tako da su predložili da na njihovih 10 miljuna EUR-a, uloženih i netko od domaćih uloži, od vlasnika-dioničara ili netko sa strane. Kaže da su oni položili svojih /10/u jednu banku/namjera im bila uložiti 40 mil/ a od dioničari nitko ništa. Između njih je Coning i posebno zadovoljstvo mi je kad vidim da ima i /jedan ili više nijh/ dioničar/a/ pod skrbničkim računom u portfelju CEBA. Toliko o istini.
A sad oni koji voli rebuse, sudoku, slagalice, tetris, jer se može ovdje divno zabaviti. Bez komentara. J&T je polog !? imala u VABA banci. To je Varaždinska banka ali nema nikakve veze sa onom starom koja je ušla u njedra Zagrebačke banke. U Nadzornom odboru CEBA je Zemlić, a u VABA banci, Strapek Julius i Tomaš Hlavač / jesu li zemljaci J&T/, i Zemlić. To je jedna strana istine a druga strana istine ? Druga strana, tvrde da je 70% neadekvatnih kredita, ništ novoga to je već viđeno u Poštarskoj banci. Zanimljivo je da u spašavanju banke ili tih plasmana istina da su sudjelovali FGS fondovi. Fond za gospodarsku suradnju. Ne bi mene to smetalo što je nečijih 50% u tom fondu, loše je što u drugih 50% istine, državni novac/građana/.
Kažu da je i neki LNG Hrvatska uložio 7 miljuna kuna. Čije pare ? A onda su u banku uletili i mirovinski fondovi. Tajnu, čiji su to novci neću napisati. Zašto.
Podsjeća me na jednu američku firmicu. Koja se nekad zvala Enron. Imala je Bruto prihod, veči, nego Lijepa naša BDP. U jednom trenutku povijesti došli nam izgraditi plinsku TE Jertovec J. Dabl-ju Sutton i gđa Zdenka Gast. Dolaskom gđe Gast u Banske dvore mnogi su rukama držali oči, a nekima su poispadale kad su vidjeli minicu. Potpisali ugovor da nam prodaju struju a plin će kupovati od Rusa.I tu istina završava.
Istina, je ta, da je ta firmica, inaće sveprisutna u cijelom svijetu, u računovodstvu troškove knjižila kao prihod. I bilo je $ ko šodra u Dravi. Jedna od največih svjetskih revizijskih kuća AA /nema veze sa Alpe Adria triatlonom kupom/, sve je to lijepo uzimala, zdravo za gotovu istinu. I onda neki nadobudan državni knjiški moljac navlažio desni kažiprst i počeo čitati financ izvješća. Srušio se sa stolca kad je zbrojio dubiozu.Tjedan dana nije spavao, po danu kunjao a po noči je mjesečario dok nije dao informaciju svom nadređenom. A ovaj uzeo bolovanje. E onda je istina došla do glavnog financ meštra u Texasu i ode Enron u povijesnu istinu.
Tu istina ne završava, radnici koji su radili u Enronu izdvajali su novac za svoje mirovine, a kako je ekipa je sve sprčkala, tako i buduće penzije, koje su postale prošlost. Ako ste pomislili, predragi moji Hrvati a još predraže Hrvatice da su radnici preko noči postali bokci Bistrički, u pravu ste.
Da možda ne bi netko pomislio da ja sad propitujem kud ulažu naši Mirovinski fondovi. A da li će netko za ove virtualije odgovarati vidjet ćete, ako neće vidjeti onda ćete osjetiti.
Petrica Minica
Zadnja izmjena ( Subota, 14 SEPTEMBER 2013 04:45 )
Kad se izgubi vjera II
Kod eseja o prvoj paradigmi napisao sam pa onda izbrisao tu rečenicu a radilo se o istini. Iako je istina uvijek jedna jedina, Sokrat je to kriv a ne ja. Uvijek je istina sa lica i naličja. Lijepo zvuči da je uvijek istina sa dvije istine.
Tako sam ja u prigodi da sam sebe demantiram, sintagma je kriva. Naročito ako se prisjetim mladosti i prvih razreda osnovne škole, poradi moje disleksije. Kad sam prepričavao neki događaj često se dogodilo da se cijeli razred valjao od smijeha, a ja zbunjen stojim. Razrednica me onda poučava da recimo ne mogu kao u onom pljačkaškom vicu reči: zrak u ruke, nego ruke u zrak. I sad nastupa dvojna istina. U sebi ja mislim koje budale pa ja sam to i mislio a sad kako je to ispalo u interpretaciji..... Ako baš to nekog zanima trajalo je to šestog razreda, kad sam napisao djelce o igri sa mojim pajdašima u ulici. U prvom licu jednine kao capo di tutti capo. Ako bi biIa istina oteli me svemirci i sve se promjenili. I tako jednog dana profesorica iz hrvatskog uđe u razred i kaže da ćemo danas obraditi jednu našu zadaću a ona će je osobno pročitati. Početak nije bio neki naročiti, a svaka daljnja riječ moja slična sintagma ali nije ista, kao da je netko prčkao po tekstu. Shvatim da sam ipak ja tekstopisac, od neugode počnem tonuti u stolac. Da je matematika, kemija ili fizika, toga se nebi sramio ali hrvatski, težak sukob na sceni. Kad je profesorica pročitala, nije dala razredu šansu da se izjasni o umjetičkoj vrijednosti mojih pisanija, nego je odmah rekla da sam ja autor i dala ocjenu. Jedva -3 jer je tekst bez interpunkcija, sklop riječi ko raštimani klavir. A nije bio za 5 zbog grešaka za mene nebitnih, no dobio sam 4 zbog same fabule i tehničke izvedbe. Posebne čast je bila da se tekst čitao po cijeloj školi, ispao obavezna lektira. Zašto toliki uvod, kad treba priznati grešku onda vam političar sve nabajaju, samo pravu istinu ne. Ali ja nisam poltikant, pa sa istinom na čistinu pa ma kakva bila. Onih -0,7% u drugom kvartalu, u trećem će biti bolje, to i mala djeca znaju, pa neću tu gubiti vrijeme, četvrti će još nositi posljedice trećeg. A prvi kvartal 2014 biće papren i vatren. Sve što se je muljalo i valjalo iza brijega od 2008 doći će na naplatu. Da podsjetim pad od te demarkacione godine je 12% BDP-a, a buđet smo svake godine uporno povečavali. Tako samo politička opcija može opstati. Na račun građana. Zašto moram sebe demantirati, pa g. Bohaček je bio u pravu kad je govorio da banke baš ne stoje najbolje. A gdje sam ja griješio, pa kod istine i poštenja. Imam krivu paradigmu, jer je u nas željeni i hvaljen podhvat biti s one strane poštenja/istine/. Jednostavnim riječnikom rečeno, pošten i budala su braća. Ako nisam jasan, banke su uključenje u kojekakve avanture, nepoznate javnosti/sada polako izlazi na sunce/. Avanture sa vodećim i poznatim menađerima, nazovi poduzetnicima i političarima koji iz drugog plana vode bizniz. A kako su banke namirivale te egzibicijske avanture. Derale su građane, namirivala se pasiva. Primjer. Istina je samo jedna, Đi end Ti neće dokapitalizirati Centar banku. Ne stoji istina da su oni muljali, tako kažu neki naši. Prvo, ta dvojica J&T nisu bogznkakva banka, nego neka tranzicijska. Trebali su se naši prije informirati, a drugo pa nisu ta dvojica veslo sisala da bace novac u bunar. Ponudili su rješenje, uzmite svoje financijske virtualije sebi na teret a oni će dokapitalizirati ili da budu večinski vlasnici pa da naprave reda. Komentar mog šogora Ojlenšpigela bi bio, našla krpa zakrpu. A kakav je red kod nas. Recimo, onaj moj tekst školski teško je bio čitljiv dok se nije pročistio i ubacili potrebni elementi hrvatskog pisma. Ko će biti profesor da dotjera red kod nas, ko će biti taj da razmrsi naše gordijske čvorove. Eto zadatka, Croatia osiguranje/državno/ dalo je kredit poznatoj firmi/privatnoj/ za plaćanje dugova državi/porezi i doprinosi/ iako je istoj firmi puno toga otišlo u apsolutnu zastaru zahvaljujući Poreznoj upravi ???. Za one koji neznaju relativna zastara 3 g !!!. apsolutna 8 g. !?!? Za taj kredit garancija je od Centar banke. E sad, predstečajna nagodba, uključene su mnoge banke za spomenutu firmu. Od Erste, Hipo, čak HBOR, pa VABA i CEBA. CEBA je Centar banka. Centar banka/privatna/ u stečaj. Baš sad kad pišem VABA se javila ničim izazvana službenim priopćenjem, da ona nema nikakve probleme. Pa ovo izgleda kao sajmenski ringišpil. U gordijski čvor ću dodati HNB, imala je povjerenika u CEBA-i, moja sintagma iz prošlosti kad sam predložio MMF. Kad se moglo pregovarati. Sad u gordijski čvor dodati rebalans, posuđivanje i rasprodaja. Umanjivanje plaća, penzija.....Špancir fest. Ili Matanovi galantari. Imam još jednu kritiku, naravno meni, očiti da je sudac vidio dalje od mene za predstečajne nagodbe. Još jedan primjer s domaćeg terena. Poznata afera Stanoing. Dvojica vlasnika upisala terete veće vrijednosti od vrijednosti firme, plaćeni stanovi neizgrađeni. Na plaćene stanove Stanoing upisani tereti banaka. I sad jadnim stanarima koji još nemaju stanove, plaćaju stanarinu jer su podstanari, banke nude povoljne kredite da još jednom plate stanove. Biće zanimljivo ko će biti profesor za tu presudu. Petrica IstinaZa kraj. Netreba se nitko posebno zabrinuti, sve će to p/oz/latiti, građani. Zakon "lex" i čirilica, samo da se zamagle pravi problemi. Platonova š/s/pi/l/jaTužno,izdržati 32 godine američkog kazamata i 5 godina hrvatske demokracije. Platon, baš je po mjeri. Ali nas uvlači u davno razriješen model Atena-Sparta. Za nas bi bolje pasal Sokrat, bio je borac, pravi ratnik sa mačem, a mislioc. Nekima nije bio drag pa su ga prozvali pijanicom, što po meni nije istina. Sa svakim društvom je pio ali nikad pijan. Imao je još jednu osobinu, onu koju si je sam najpoznatiji brk u povijestu sam dao. Bio je od čelika, po najvećoj zimi mogao je ići bos i lako obučen. Imalo ga što grijati. Sve u svemu kao da nije bio Helen nego Viking. Povijest i sadašnjost ili obrnuto. Pa svake godine je prvi dan škole. I dočekam da se pozabavim jednom anomalijom koju bi ubacio u prošlom članku pod glupost, kad se neću izraziti težim terminom. Ali bi lijepo legli termini, populizam i demagogija, pa sve u šlamperaj. Sasvim je dovoljno vremena proteklo a da se nitko nije javno ogradio od tog podhvata, nego su TV postaje 01.09. pustile ženu iz Slavonije da pod pitanjem o badava knjigama u Zagrebu, da to nije pošteno. Jasno žena je izrekla istinu jednostavnim riječima. A da ja to malo zakompliciram i pitam što na to odgovara Vlada ili dežurni komentatori ili nova pravednost. Ništa. Kao priučeni ekonomista, uhvatiću se istog argumenta koji sam napisao kod izbora za gradonačelnika Zagreba, kad se je koristio podatak o samo 8% nezaposlenosti, što je notorna glupost. Oko knjiga ću prvo upotrijebiti dokaz, živi i minuli rad a onda što godinama tvrdim o položajnoj renti. Najizražnija anomalija položajne rente je na obali. Ničim učinjenim jeftino zemljište postaje Ali Babina špilja. U proračun države ta stavka se ne slijeva a u ekonomski dogmi postoji.Čak se pribjegava da se trenutno stanje, šuma uz obalu, zapali, pa u naravi uz božju pomoć postane građevinsko zemljište. Dakle u Zagrebu se koristi položajna renta, točnije institucionalna, pa si može grad dozvoliti badava knjige što je ekonomsko-politički pogrešno. Ako se moja generacija može prisjetiti, proljećara, bila je doskočica: Hrvatska radi a Beograd se gradi. Mogao bi sada dati i neku analizu o Holdingu. Ne zato što sam ja stvarno radio u holdingu, dok su još neki bili u predvojničkoj obuci. I ne samo u Holdingu, nego u Poslovnom sustavu pa i Koncernu. I nekom je palo na pamet da se proda magla guskama u magli. A kak mene više zanima moja lokalna samouprava, tuđu bi prepustil dotičnima. Ja sam lijep, pametan i mogu biti triatlonac. Du ju spik ingliš ? Ke !!! Sljedeće, mogao bi filozofirati o drugom kvartalu i padu za 0,7% BDP-a, nekak mi se neda. Ako netko misli da neznam kaj napisati, nije tak, nego postao sam ptica zloslutnica. Frustrirajuće je da moram u tisak poslati samo loše vijesti. Petrica Aristoklo Zadnja izmjena ( Ponedjeljak, 02 SEPTEMBER 2013 18:07 ) Kad se izgubi vjeraKako nešto pametno napisati o glupostima. Na stranu svi moji prijedlozi, iako sam koristio najviše ekonomsku teoriju, manje svoja zapažanja. Ali si neće dozvoliti luksus a da ne skrenem pažnju da sam ipak bio točan u predviđanju i odvijanju naše ekonomske zbiljnosti. Proricatelj i pogađač događanja,ne Nostradamus koji je uvijeno dao naslučivati. Nego konkretno. Moje dosadno, utvrditi stanje 3-6 mjeseci i isto toliko da se izađe iz krize. Rezultat, poslije dvije godine /intervju Vrdoljaka od 30.08 2013, isti dan sam registrirao firmu prije 30 godina./ su utvrdili da ima 500 bezveznih parafiskalnih nameta. Koliko sam samo napisao kritičkih eseja i prolio žuči na tim nametima. Kako je jedan poduzetnik rekao, kao da je poduzetništvo neka igra pa hajde da im opalimo porez. Primjer, firma /natpis na zgradi ili kući/ mora se platiti i na to porez. U ovim uvjetima kad se zatvaraju obrti i firme bivši gradonačelnik Čehok čak je povečao taj namet. Neka budale plate, zakaj se bave poduzetništvom. No izjava poštovanog premijera kad se vratio sa godišnjeg, na upit da li odmorio. " Ne mogu se ja odmoriti kao neki menađer" Krasno, ne Krasno u Lici, meni se smučilo. Ja se baš opuštam, na način da sam 25 sati napet i nadrdan. A gospoda koja si sama određuju plaću, ne prema efikasnosti naše trenutne situacije, otišla mrtva hladna na odmor ko i prošle godine, kao da u državi teče med i mlijeko. Da se odmorim i smirim, odem kod svog katehete iz djetinjstva. Kod njega i od njega dobijem potrebnu smirenost i mirnoću. U njegovom samostanu za mene stane vrijeme, iako je to nemoguće. Naš razgovor meni je vanvremenski, iako vrijeme razgovora neumoljivo preleti. Pa ću sada malo u povijest. Odem na dugo pripreman razgovor kod svog katehete patera Bone. Fra Bono Zvonimir Šagi. Rođeni brat od prof. dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića. Povremeno provjeravam sebe kod katehete. Moram se jasno odrediti, naučio me nadogradnji kućnog odgoja. Bilo je duhovnog od moje mame ali ovo je bilo službeno i trebalo je opravdati znanjem. Ocjene nisu bile bogznakaj, isto ko u školi. Imao sam preširoki horizont zanimanja pa su zadane obaveze bile u drugom planu. Posebno ga poštujem na onim zasadama djelovanja, na društveno-sociološkom pogledu kroz prizmu vjere gdje je ispoljio realitet na naše probleme u državi. Čak je i bio suprotnost svojim stavom u odnosu crkvene hijerarhije. Nije tajna da je u knjizi "Izazovi otvorenih vrata" 1994 g, prvi pisao kritički o pretvorbi, sažetoj u sintagmi " grijehu struktura" No sintagma je poznata jer ju izrekao tada još nadbiskup Božanić 1997 g. na Božić. Treći put sam naišao jer je pater pronašao knjigu" Da sol ne obljutavi" koju sam dobio sa posvjetom kao nekadašnji vjeroučenik, a nije se mogla nigdje nabaviti. Teme su bile dnevne, naša zbiljnost. Kad sam došao doma, tada sam osjetio kakav je to osjećaj, biti bolje, ne bolje nego izvrsno. Razmišljanja su nam bila istovjetna, paterova duhova a moja svjetovna. Namjera posjeta je bila da" razgovor neće biti ugodan naroda slovinskog" Skupilo se puno toga i u državi a i pri meni. Vrijeme je da skinem nešto tereta sa duše. Da provjerim gdje smo zajedno u stavu a gdje sam ja drugačiji. 20.03.2012. Kapucinska crkva u Varaždinu, župni ured, nema nikog, ali ima prastaro zvono u hodniku ispred vratiju, koje je nekad zvonilo na povlačenje i čulo se brončano zvono. Povučem sad tu dugogodišnju napravu ali nema brončanog brundanja, nego moderni cilik električnog zvona. Poslije nekoliko sekundi čuju se koraci, otvore se vrata i pojavi se velečasni. Zaželim Hvaljen Isus i Dobar dan. Pitam da li je moguće dobiti velečasnog Šagija. Kapucin me ozbiljno pogleda i kaže sve je u vjeri ako vjerujete vidjete će te ga. Odvede me u sobu za razgovore i ubrzo se pojavi pater Bono. Predstavim se jer treba uzeti u obzir godine 81 g. patera. Prepoznaje me uvijek preko mog oca jer je s njim bio često u kontaktu. Zamolio sam svog katehetu ako ima slobodnog vremena, da obavimo razgovor, jer sam ja kao izgubio vjeru. A ništa treba se vratiti Bogu, kaže fra Bono. Dogovorili smo kako ćemo dalje voditi buduće razgovore i kako ćemo kontaktirati. Prvo što sam napravio, pohvalio ga za sve njegove knjige /meni poznate 11/ i na njegovim gostovanjima na TV. A onda sam ja pobrojio svoje uspjehe a i neuspjehe. Pa je razgovor bio u neku ruku ispovjest. Možda nije za zgore spomenuti da je pater Zvonimir Bono Šagi prozvan "crvenim popom", od jednog novinara, valjda kao diskreditaciju. Dalje sam krenuo na naše osobne prijašnje kontakte, na obiteljske, jer su naši preci se poznavali pače čak i nešto poslovali. Eto kako je to u životu da poslije 50 i nešto godina poznavanja doznam da je njegov otac kao načelnik u Maruševcu poslovao sa mojim djedom. Ostao sam više nego sam zatražio slobodnog vremena, par minuta a ostao sam skoro sat vremena. Tokom razgovora pater me je uputio na svoje dvije knjige, "Molitva i misli mira u vrijeme rata"/ zbornik homilija od 1990/, koja me vratila u ratne godine, pa ćemo i tu imati o čemu progovoriti,a druga je " Sa svetiljkom vjere u društvenoj zbilji"obje mi je darovao a treću nije mogao pronaći, poznatog naslova " Da sol ne obljutavi". Knjiga koja govori o društveno sociološkom pristupu vremenu poslije komunizma, a dotiče se krščanskog nauka. Druga posjeta 03.06.2013. Ovaj puta nije bilo problema sa zvonom nego sa paterom tj Bonom, nije ga bilo, otišao je kod varaždinskog biskupa. Pa sam ga ulovio u slobodno popodne. Nastavili smo više o zajedničkim temama, kao o ugradnji prvog centralno grijanja u crkvu na topli zrak u tadašnjoj Jugoslaviji. A kako su su kapucini došli do centralnog grijanja. Kanađanin, Hrvat poslao 2000 $ da si kupe auto. Ipak je to bilo 1963, pa je odlučio fra Bono inače župnik dugogodišnji/ provincijal u tri navrata/ pametnije utrošiti. Izvođać moj otac, ja sam bio klinac tada. Prigodu da i ja nešto pomognemu samostanu, 1968 kompletnu biblioteku sam sam montirao. Ovaj puta razgovor se vodio oko globalnih problema o bankama, pater povijesno-sociološki a ja iz suvremeno ekonomske misli. I našli smo se napočetku kada je crkva branila i zamjerala na početku kamatu. U ekonomskoj teoriji to su bili "stari merkatelisti" a onda su došli mlađi merkatilisti. Poslije se to otelo kontroli i kamata je postala grabež. Ono što imamo danas. Spomenuo sam da sam pisao o 14 puta većoj proizvodnji vrijednosti banaka od materijalno-proizvodnoj vrijednosti na svjetskoj razini. Oprezno sam spomenuo Vatikansku banku i kako će novi papa sa kurijom. Odgovor neću napisati jer smo utvrdili da samo uz suglasnost patera objavljujem. Do dva puna sata razgovora još je bilo tema, a to drugi puta. Zadnja izmjena ( Nedjelja, 01 SEPTEMBER 2013 17:07 ) Double Bakovci
Zadnja izmjena ( Nedjelja, 25 AUGUST 2013 11:25 ) Nerad i nered
Ovaj članak trebao je biti samo o blokadi.
Ne mogu da ne izrazim žalenje za ročnika, tako banalno izgubiti život. Izjava generala Repinca da je ročnik provodio zadanu taktičku terensku vježbu. Dobro a kako se pješadija našla ispred tenkova. Gdje su ostavke, pa nije vojska dječja igra. Drugu ocjenu ne mogu dati osim mojih nekadašnjih utisaka sa manerava. Nekom drugom prigodom. Blokada je moja tema, a i tema za Vladu. Ali ne na liniji razmišljana naših seljaka /farmera/. Pun kufer / zbog Bocconi ne ću napisati pravu riječ/ mi je poticaja. Svu moju empatiju su izgubili. Ako nisu u stanju proizvoditi na nivou svjetske cijene neka se bave nečim drugim. Glavna zamjerka je da seljaci, a porezni obveznici, po listi Porezne su dužnici. I sad imamo pravni, ekonomski i politički paradoks da dužnici diktiraju uvjete onima koji su Veliki Hrvati jer uredno servisiraju svoje porezne obveze. Seljaci blokirali benzinsku od Antunovića i on jadan želi ih tužiti. Zašto njih. Ne njih nego državu u kojoj je nerad i nered. Zato postoje države da zaštite one koji joj plaćaju poreze, doprinose, TROŠARINE/naftaši/. Po toj logici netrebamo državu, zašto joj plaćati ako ona ne izvršava preuzete društvene poslove.. Da samo glumata da je država, za to ju netreba plaćati. A seljacima poruka, bio sam sudionikom, tako se zgodilo, kolektivizacija i boljševizacije. Sada to oni isto nasilno provode. Žele ostvariti svoje ciljeve na račun drugih koji su uključeni u punjenje buđeta. Oni ga pune ali bi iz njega i uzimali i još onemogučavali da drugi posluju. Ako su im anuiteti preveliki, nisu trebali kupovati skupe traktore i kombajne. Svaki biznis nosi rizik. Nisu ni u pravu po pitanju pšenice. Najlakše ju posijati i skinuti, jer za hektar cijelu godinu potrebno 19 sati rada, a država se neka brine što će snjom. A kako seljaci tvrde da u Pešti na agrarnoj burzi cijena 1,38, neka hitno odu i tamo ju prodaju. Inače u svijetu još ima stare zalihe pšenice i cijena joj sada polako pada. Neka se rađe oslodode stega boljševizma i shvate da su sada u EU i da su sami kovači svoje sreće. Ali ne na tuđi račun. A Amiše neka puste iz rezervata jer su oni poštovani članovi američkog društva koji uredno plaćaju porez, a to što žive bez novijih tehničko-tehnoloških dostignuća, to je njihov izbor. I nisu u nikakvom rezervatu kao ni indijanci. Njima je skoro sve vraćeno, odnosno vraćeno kroz kockarske oaze i danas su najbogatiji dio američkog društva. Za Amiše znaju pa nije za zgoreg da nešto nauče i o Malthusu. A kad se već spominje USA, tamo farmer bi samo jednom ispeljal tarktor na cestu za blokadu recimo benzinske pumpe. Jer bi mu benzinaš i prije policije došao sa puškom. A kad bi došla policija, farmera bi u lance a traktor bi bio zapljenjen da se odmah naplate troškovi, benzinaša i policije i ovrhe. Takav postupak blokade znam da nebi prošao ni u Njemačkoj a ni u Engleskoj. Još pamtim kako je to barunica Thatcher riješila sa najjačim sindikatom u državi-rudarskim. Deblokada na Veliku Gospu to je hipokrizija. Kao kršćanski a i krćanski je živjeti od tuđeg rada. Nisu poticaju u poljoprivredi socijalna kategorija, nego strukturna podrška naspram nekih drugih djelatnosti. Neki naši seljaci su shvatili da se može od poticaja živjeti, ako im se ne isplati, da će propasti. Propast će od nerealnog zaduživanja, svi nabavili J.Deera /100 000$/ kombajn za 150 000 EUR-a i još kukaju da nemaju dosta zemlje, pa i nju treba platiti. Na osnovu čega ta paranoična poslovna politika. Neki su preko noči postali tajkuni. A država Hrvatska pored ostalog kriminala i poticajima ušla je u ovu situaciju besparice. Sjećanja još nisu izbledjela kad su se uzimali poticaju a da se zemljka nije ni obrađivala. Poticaji sve veči a realizacija sve manja. Poticaji da ali za naprednu proizvodnju po prinosima na hektar. Za 6 tona zrna pšenice pa na više poticaji a ne za 3-4 tone. A onaj koji tvrdi da je ovogodišnja otkupljena već otišla za 1,7 kn preko okeana, može, jer je u slobodnoj zemlji da ju i on pošalje preko okeana. Cijena kruha? Tu se slažem sa seljacima ,da je sramotno visoka. I mora biti jer izabrani drže pekare, pogotovo oni koji su u državnim službama. Dobro ne svi ali ih ima. Cijenu kruha država može na više načina dovesti u normalu, recimo 4-5 kuna. Potezom olovke ili sama da se pobrine za proizvodnju. Kad bi čelik imao takvu nadogradnju od prosječne cijene od 1 $ do 10 puta veće za gotovi proizvod, ovi sada koji peku kruh odmah bi svi gradili brodove. Demokratsko fučkanje
Da se spomenem starog atenskog filozofa koji je rekao da je demokracija sranje. To su njegove riječi. I ima/o/ pravo. Kad su Atenjani htjeli nešto drugo od Sparte, pa eto im sad demokracije. Što je loše u njoj. Ista prava imaju znalac i neznalica, pošten i nepošten, moralan i amoralan.... To je demokracija, možeš fučkati, možeš baciti kamen a u biti ne imati pravo.
Demokracija je ta sloboda, da sva sukobljena prava pretvoriti vodu u vino. Pa je tako moj kolega premijer isfučkan, nadfučkan. I to s pravom, prošlo vrijeme a rezultata ni. Što drugo nego kritika, pa makar i fučkanjem. Meni koji sam u sjeni to se nemože dogoditi. Ja sam lijepo po ovim vručinama u hladovini i zašto bi se meni fučkalo. Istina pokušao sam ja to lijepo kanalizirati, davati savjete ali slabo se slušalo. Po nekim naznakama ipak je aktualni, glavni krivac da još tonemo. Pročitavši intervju Čačića i po nekim izjavama Premijera da je bila velika greška što se nije odmah odlučno krenulo za rezovima. Eh, kad se kotač entropije nemože vraćati. Tu ni ja nemogu pomoči. Oštro, sa socijalom i novo stvorenom vrijednosti, to sam stalno trubio. Ako se proda CO i ceste, a poslije. Sad je tu što je, oporba uživa. Mada je i ona nikakva, bez programa. Stalno ga nude a nema ga. Na trenutno stanje dao je Damir Novotny /baka mu je varaždinka/ osvrt, da je najbolje biti zaposlen u državi i da je došlo vrijeme rezanja.???. Kaže da tako više nemože.Istina. To sam ja napisao 1999 g. i izračunao tada da minimun javnom sektoru treba umanjiti 10% plaće. Namjera prodati CO,/ da opet ispadnem prorok /, ima zadržanu dobit 600 mil kn, po KPMG mogu dobiti 670 mil kn. Prodati ?! Bez nekih posebnih pretenzija mogu dati savjet, ali zašto. Nisam plaćen za to. Ko prima plaću neka rješava problem i neka mu se fučka. Njemu se fučka, jer mu se fučka ili se mu fučka jer mu se fučka. Sad sam na klizavom terenu, pa bi tu uključio gospodu, onog goreg /nije najgori/ atenjanina, Kanta, Hegela a i nešto je o tome i Marx pisao. Sloboda. E neću napisati kako to gordo zvuči. Nego sloboda. Koliko je čovjek slobodan. Recimo, slobodan od samog sebe. Tu ću dodati, da zamutim esej, Kristal Pfillis. Sloboda, možeš fučkati premijeru. Ali koja korist, kad nemaš slobodu izbora. Na izboru si ga birao a gdje i kada mu u 4 godine možeš reči: slušaj to i to ti ne valja. E to je naša demoracija, 4 godine prođu i onda ti on i oni obećaju. Što. Pa ponovo 4 godine. I tako prolaze godine država tone a sloboda je jedino fučkanje. Loše što se išlo sa prekršajnom prijavom. Za fučikanje a i za tulenje. Sloboda ? Demokracija ? Mnogi su konstatirali da je bilo sjajno priopčenje iz Vlade, da nije to za prekršaj. Što je loše, loše je da se fučka na krivom mjestu i u krivo vrijeme. Ispalo da se fučka instituciji države/ legalan premijer, nije instaliran ni aklamatiran/ i fučkalo se državnom prazniku i to ne bilo kakvom. Jer cijela manifestacija bila je u duhu zajedništva cijele Hrvatske. Fučkati, za tu prigodu primitivizam. Kad sam već kod demokracije presjetio sam se Broza. Kad je pokazao figu hazjajinu, ovaj je poslao "četvorke" na mađarsku granicu. A Brozu malu vrečicu maka, oko 10 kila. Broz mu nije ostao dužan. Poslao mu uzvratni dar, staklenku, malu, sa niškom papričicom. Kažu da je kušač hrane popio dve litre vode pred zapanjenim hazjajinom. Kako je prekinuo sa pajdašem, našao je drugog i dobio poziv u državu koja ima najstariji parlament na svijetu. Po protokolu između ostalog trebalo je položiti vijenac na grob neznanog junaka. Kod tog čina skupila se grupica četnika i počeli su larmati, fučkati i tuliti. Englezi su se pravili Englezi, policija ništa a Churchill se u sebi smijuljio. Mislio je da je Broz u panici. No Broz je bio isto Englez ali nije bio njegov tjelohranitelj, Milan Basta, general. Kad je bila kulminacija galame, on je napustio Broza i stao kraj Churchilla. Poslije su ga njegovi iz osiguranja pitali jel poludio ostavio je Broza samog pred onim četnicima. Basta je odgovorio ko Englez. Ako četnici napadnu Broza ja ga neću moći obraniti, pa sam stegao pištolj u đepu i stao kod Churchilla. Ako ubiju Broza ja ću Churchilla. Mnogi nisu shvatili logiku, pa ju je objasnio Dedijer u Memoarima. Basta je rođen u kraju gdje je vladao lapod. Kad starac više nije bio od koristi obitelji, skupili su se seljani. Napravili špalir i starac je išao kroz špalir dok su ga nisu sa kolcima dotukli. Fučka, mak, paprika, kolac sve je to alat demokracije.  Da popravim okus ovog eseja, nije bio Chuchill loš lik, pače veoma duhovit i druželjubiv, veoma slojevita ličnost. Poslije nekoliko godina našli se akteri na Brionima. / Istriani inzistiraju na tom imenu/. Toči Broz viski, dupli. Ali pajdaš se buni, traži kratki. Na to će Broz, pa ti si mene naučio pušiti havanke i piti viski. Da ali onda si ti bio predsjednik a ja premijer a sad si ti ostao a meni su dali cipelu. Ima još jedna crtica kad nije bio Churchill premijer, samo admiral. Na nekom primanju malo u veselom izdanju, počeo se upucavati nekoj dami. Dama ga damski upozori bez uvijanja da je pijan. Drago mi je miledi da ste me upozorili, ja ću sutra ujutro biti trijezan a vi ćete biti i dalje ružna. Petrica Atenjanin |
Nemre to tak biti,dvanaest sati bije a smrti još nije.
