Moj zeznuzi brat

Umjesto da se drži svoje profesiju, moj vjetropirasti brat petlja se u nešto o čemu ima samo površno, ljepše rečeno, neznanje. Nije mi jasan taj mentalni sklop, da je tako zanimljiva ekonomija ili još gore gurati se u politiku. I onda sa pozicije politike tumače ekonomistima/pravim/ ekonomiju. Posebno je sad napasan, nema posla i sad se on meni bacio u literaturu. Smijulji se na igrokaz igara oko štrajka/skoro 2 mjeseca/ a na račun uplaćenih doprinosa za zdrastvo.
  Možda nam sada vraćaju milo za drago. Mi sa Kenedijevog trga uzeli smo si slobodu i odlazili na predavanje na Šalatu, mislili smo da imaju zgodnije kolegice. Bilo je zanimljivo, poslije predavanja.
Jednostavno držim neprimjerenim da on meni secira gospodarstvo, ma kakvo da je bilo a ja se ne usudim uzeti njegov skalpel i rezati ljude, pa čak kad bi nedajbože samo držao skalpel u ruci a netko bi na njega par puta skočio.
   Kako sam bolji od braće, neka mu bude, članak mu je dobar, samo nerazumljivo piše i sa greškom. Stalno njemu a posebno djeci govorim: pitaj, pitaj, tko pita taj ne skita. Nije poentirao do kraja sa kontrolingom u svijetlu zadnjih afera.
 Prvo dobro je uočio da su neki povezani, nije proširio povezanost. Drugo obrazac 14 više ne postoji, ima obrazac ali je sad sa IBAN-om pa se u spomenutim aferama može vidjeti devizna plaćanja.
Treće treba razraditi povezanost, kao po modelu zupčanika, da ne bude samo semantika. Tako sam najlakše objašnjavao model pljačke kad sam radio u GK Međimurju. Kao u svakom mjenjaću, u autu da bi se vozili moraju zupčanici idealno biti uklopljivi, strojari to zovu korak zupčanika. Dakle zupčanici sa istim korakom, bez obzira na promjer idelno se uklapaju. Tako je bilo u Fimi Medija ali i kod HAC-a.
   Ručica mjenjača/mehaničkog/ uklopi samo jedan zupčanik  u  željeni prijenos, dakle zupčanik/ jedinični/ od prve brzine do šeste. Ima i poluautomatik i automatik mjenjač. Tu je psihologija krađe malo drugačija i inteligentnija. Dozvoliti ću si da i ja malo uđem u tematiku medicine. Psihologija mehaničkog mjenjača je primitivnija ali najefikasnija. U strojarstvu-mehanici još uvijek ima prednost. Vraćam se na primitivnost, zašto, jer sam u spomenutoj firmi bez moje bilo kakve intervencije ili lobiranjem postavljen za predsjednika Radničke kontrole. Bez eufemizma samoupravne neće moći. Tako je to bilo u socijalizmu. A zašto baš ja,eh, malo lude glave a još više znanja. Takvu brigu sam si nakopal naglavu kad su nam htjeli uzeti dohodak/ danas bi to bilo nešto kao dobit a nije isto/ a time i osobne dohotke, danas se kaže-plaće. Na jednom vatrenom zboru radnika i puno kreševa, politikanti i podrepaši htjeli su prevariti cijeli OOUR, da bi direktor i njegove desne ruke pravili se eventualni. Radnici su negodovali ali vajde nije bilo. Za kraj je išlo pitanje, da li ima ko još nešto dodati jer su nam uzeli što su htjeli. I onda se javio doslovce Petrica, da baš nije sve tako i u kratkoj elaboraciji iz tvorničkog biltena crpio dokaze. U kojem su bile navedeni siromašni podaci bilanci ali za mene dovoljni da rastrubim koncepciju politikanata. U dvorani tajac, predsjednički stol zaleđen kao da su na Antartici, a onda je puhnula Senjska bura, i odpuhala mene na poziciju sa koje sam s visine gledao i na direktora. Po meni, najvažnije u raspravi, bila je konstatacija, da je najgluplje krasti preko papira.
To je i slučaju Fimi, HGK, HAC-a i svih naših afera. Papiri su problem, zašto, ostaje trag. Zupčanik koji je uklopio za sada u dvije brzine je Sapunar, sličan prijenos u Fimi i u HAC-u. Kakva je bila povezanost sa HGK, treba biti u pametnoj i logičnoj istrazi.
Transmisiju zupčanika bi postavio, ovako. Veliki zupčanik sa unutarnjim ozubljenjem/država/ .Malo pojašnjenje, ima zupčanika koji imaju zubce po vanjskom obodu a ima ih koji imaju zupce unutarnje ozubljenjem. Mogao sam našu zbiljnost i drugačije projektirati mjenjač ali ovako će biti malo uljepšano pa se možemo kod tih afera za svoj račun, plakati ili smijati. Teorija javnih finacija za svoj račun misli na uplaćene poreze i doprinosa. Ako želimo gledati predstavu moramu ju i platiti.
   U veliki zupčanik dolazi manji sa vanjskim ozubljenjem / javna poduzeća/, pazi se na korak. Okreću se na svojim osovinama ali različitim brzinama/novčanim masama/ U taj sustav u pravi trenutak uleće leteći zupčanik/Sapunar koji je bio u Fimi a pojavio se i u HAC-u/ uključuje se po potrebi kad su potrebiti u potrebi koristi se ručica/za sada su nepoznati/. Kad se taj leteći uključi u sustav, izvrti se i napravi propuh u državnoj blagajnu isključi se i ode na zubnu letvu,/ izvrsno organizirana ekipa/remorkeri i ostali/. Kad se novac odvrti, prelazi, nakon malo pipanja  u sigurno pravocrtno kretanje, kanaliziran prema diferencijalnim zupčanicima, gdje se disperzira u svim mogućim smjerovima. Diferencijalni su čudni zupčanici, dobivaju isti okretni moment preko osovine a okreću se različitim brzinama. Gospoda koja su umrežena, ne dobivaju svi isti okretni državni novac tj. novac poreznih obveznika.
   Mala digresija, diferencijalni zupčanici nemaju nikakve veze sa Denikenom, to još nije objasnio. Nekim čudom kod istraživanja na lokacijama starih Helena u jednoj drvenoj kutiji pronađeni su brončani, spomenuti zupčanici. Za što su ih koristili nije poznato, kad im je tehnološki doseg bio drveni kotač. A možda se neki mudrac dosjetio da ih izumi za nekog svog potomka lakoprstića.
  I sve to lijepo funkcionira dok u toj transmisiji ne pukne neki zubac, onda se zove USKOK da pokuša popraviti raštimani sustav a sud odredi od guljenja krumpira, čuvanja zatvorskih biblioteka ili uređenja kamenoloma na nekom otoku, opet na račun neozbiljnih poreznih obveznika.
Poluautomatik, prastari iz Wartburga, jednostavno je objašnjenje. Da bi opravdali hohštapleraj u HGK  izdali su priopčenje kako su puno radili, organizirali kojekakve evente,odlasci u inozemstvo, domaće scene oduševili sa zlatnim kunama, zlatnim kumama i zlatnim terencima. Kad mi nemamo autoceste a još ih manje u inozemstvu. Sve su izvrsno obavili ali onaj moj famozni šraf/čep/ za karter nisu uspjeli promovirati kao hrvatski proizvod a kamoli prodati. Prodali su kupujmo Hrvatsko. To bi bilo to. Glupo je krasti preko papira, a prodaju nam se kao super meni, super talentirani, super poslovno sposobni i super inteligenti. Nažalost papir nema ništa od tih sposobnosti.
   Za automatik ne bi ništ napisal, jer bi tu bil na skliskom terenu.
T.P.    

Zadnja izmjena ( Srijeda, 06 NOVEMBER 2013 05:46 )

 

Še en certifikat>ALPE-ADRIA

 

 Nekaj sam sprčkal u tako rijetkom osvrtu na sport, Garmin Bled 07.09. 2013. Neke parametre ili sam ubacio neki zeznuti faktor, pa mi radi nered na stranici. Ne bi štel, da se igram istražitelja, ovih dana ih ima i previše. Ostaje činjenica da je nekaj narobe. Pa ću malo dodati dojam iz tog osvrta. I tak tvrde da je staro vino bolje. A Garmin Bled je završavao sa par pjesmica, kad sam stigao doma. Napravio sam putovanje iz prošlosti, pitanje da li ću se i pomladiti. Na tom dijelu fizike Einstein mi bio malo nejasan.
  Dobro sperem sa sebe ostavštinu trke, pasta, pozdravi i kući pjevajući, /bratec je bil slabe volje/. Ostaje mi slatka briga, zbrajanje bodova.

Opet sam u autu, pustil sam muziku, popevke, i to za dobrososedske odnose, polku Roblek sa Trojanskim krofima, pred Varaždin me dopratila pjesma" Moj očka ma konjička dva".
Otvaram ulazna vrata dvorišta. Čujem kako mi slavuji tiho poje a srce je sretno moje.

Ulazim u cilj, urnebes od prisutnih, jel to zbog mene ili zato jer je kraj trke, zaključao sam Garmin 2013. Tri slike za arhiv i koljeno za spominek. Lako za koljeno, pripremio sam mu pakao, važno da je glava zadovoljna. Noge možeš izmjeniti, glavu teško. A ako bi se moglo, može se dobiti još bolje šutnutu.
     Prije završetka trke ima početak, plivanje je bilo nekak, bic nikak, jer se iz lijevog koljena počelo dimiti a trčanje katastrofa, fedri i šrafi koji su mi bili ugrađeni u koljeno, jednostavno su se razletjeli. Pa se je koljeno povečalo u obujmu ali sam to kompeziral sa pisanom estetikom.
E sad za pokušinu kak kaže moj prijatelj Blatnik. Limit imam a sad samo trebam rutinski privesti dramu kraju. Koljeno nateklo i zapeklo, baš me briga, neću nikom pružiti zadovoljstvo da vidi da šepam, ne, trčim baš kao da sam maneken. Stil kao da sam progutal metklu, još poskakujem, umjesto da smanjim otpor zraka. Prvi puta na trci primjećujem okolinu, prekrasan dan, jezero se namriješkano ljeska od odsjaja sunca, pogledom na njega umiruje mi svaki nerv, znam da ću završiti trku. Čujem sada jasno ono zvono želja, kome zvono zvoni, skromno za pokal. Trčim ja laganini i gledam šetaće koji mi dolaze u susret, zagledam se u zgodne komade a bacim i pogled na njihove partnere, vidim ima i zavidnih pogleda, posebno što su bliži mojih godina. Može se i uživati na trci. Ne mogu odoljeti a da na pljesak ne reagiram, namigujem i još popravljam manekenski trk. Prava nedjeljna promenada, iza mene sudac na biciklu vrti glavom, vjerojatno takvog još nije pratil.
     Spomenuti limit, to je plivanje i bic za 2 sata i 15 min, uredno sam se prijavio u tranziciju 2 minute ranije kod uvaženog suca Dečmana-nije mi štel skinuti krug viška u Portoroseu. Onda događaje pretiče objašnjenje da sam imao zamornu sezonu, zimske pripreme na Ivanščici, pa pokušaj na Korčuli i ondak redom 4 olimpijska u 21 dan.  I to po onim paklenim vručinama, kad su i naše poznate elite odustajale.
Svemu tome je prethodilo objašnjenje da je za upoznavanje sa triatlonom i to baš na Bledu kriva jedna cura iz Domžalah, koju sam prema Einsteinu morao prije upoznati. Ovo sam lijepo objasnil ko kvantnu fiziku. Godine su nepoznate, 80,81 a možda i 82, nije bitno, jer smo neki  iste kerefeke izvodili na
Dravi 70-tih. Ipak je bitno spomenuti da je službena Slovenska prva triatlonska trka bila 83 i tako u naravi stvari slave 30 godišnjicu.
Čestitke njima a i meni. Kaže se da se zločko vraća na mjesto zločina.
 A prije morali smo doći na Bled, putem smo se brat i ja teško kregali/molio sam ga da me zamijeni na trci/. Nas dvojica se kregamo a idemo Kregaru.
     Povrat u sadašnjost, Eistein je tvrdio da ako se kvatna čestica podijeli da i dalje te dvije čestice imaju isto ponašanje, vjerojatno isto misle. Kak je on do tog  saznanja došao neznam, danas to možemo lako dokazati jer imamo neke aparatiće. Važno mi je kak će ova dva članka biti u jednom ili jedan u dva.
Ovo je sad ispalo kao u vicu koja su dva dana u godini najbolja, prvi drugoga ili drugi prvoga.
      Za konec, šečer.
         Nedjelja 13? 10.13. Trebao sam krenuti sa veseljem po pokal, ali je potez mojih iz kluba pomutio mi je opći dojam na moj uspjeh. Po neznam koji put su me detronizirali, smjenili me sa predsjedničkog mjesta i to iz prozaičnog razloga. Mandatno imunitetna komisija i komisija za ustoličenje odlučila, da ne bi bio u sukobu interesa, dobio sam nogicu, vjerojatno su bili pod utjecajem izvjesnog gradonačelnika. A krimen mi je bio što sam dao štampati klupsku majicu sa mojim certifikatima. Eto nije pametno širiti entuzijazam. U pitanju je zagorski jal, no neće to stanje dugo trajati, sve do takmičarske sezone. Za mjesec dana opet će gospoda zasjedati i zamoliti me da se primim palice, dirigentske. Kad je onima to veselje nek bude i mojima. Konačno, na koncu konca kako glasi lauda, počast triatlonu.
  Dan kad sportski dio Varaždina krenuo u Zagreb a ja za Kamnik-Snovik. Njima neizvesnost maratona ili polumaratona a meni blagodat izvjesnosti. Uzeo sam sobom brata, točnije to mi je polubrat, greška našeg oca. To je u našoj obitelji po muškoj liniji uobičajena nezgodancija. Otac je imao prigodu u životu imati polubrata a pobrinuo se da i ja dobijem noćnu moru. 
  Od organizatora A-A kupa, službeno je pozvan i moj šogor Till Oulenspigel. Kakav triling na jednom mjestu, cirkus kak kaže Rant Domen iz Dnevnika, k tome i još triatlon. Tri na tri. Dolaskom u Snovik granulo meni sunce, isto jesensko sunce koje se uprlo u kanjon Snovika. Meni je granulo jer sam bio među svojima, pozitivna atmosfera i prijedlog da nastupam za ino klub. Od toga su mi moja krila neskromnosti porasla da sam skoro prije ceremonije otišel doma.

   Ove godine redosljed za dodjelu zasluženih priznanja dopalo je Trisport Kamnik, glavni meštar ceremonije Kregar Miro, jedan od osnivaća kupa. Od ostalih osnivaća prisutni Burgner Hannes /HSV Klagenfurt/, voditelj ceremonije, radno mjesto mikrofon. Dr Tion bio je zadužen za nagrade.  Proglašenje je krenulo od deset kategorija limaća a onda dvanaest kategorija seniora. Prvi i neizbježni senior Patrocino Ugo/M-65/, pa onda takozvani ja i redom do apsolutnih pobjednika. Svatko je dobio prigodni dar, certifikat i pokal/ 5 kila stakla, dobro da sam imal brata sa sobom/ 
    Dalje neznam kaj bi napisal ali slike od proglašenja nema jer je, tak su mi javili, žau, službeni fotograf iz neutvrđenog razloga pao u potok /sredinom Snovika teče potok/ i kartica se namočila, eh ti digitalci. Tako da smo svi sada oštećeni i zakinuti na dokumentu, nema mene, brata ni Tilla na sliki, A ni cijele ekipe od Alpe Adria kupa. Ipak ima slika da ostane nešto za povijest, isti triatleta, ista majica i isti pokali. Možda je to prst sudbine, da polubrat i moj šogor Till ostanu i dalje konspirativne osobe.
 P.T.

video

slike 1 slike2

Zadnja izmjena ( Subota, 02 NOVEMBER 2013 06:38 )

 

Zezanje

  Kako kaže moj konkurent po radnom mjestu, nema više zezanja. Sami odlučite ko ide šumom a ko drumom.
Na žalost ja se raznježim svako jutro kad se probudim, jer odmah počinje zezanje. Nema više ozbiljnosti, krute kako je bilo nekada. Sada je veselica i cirkus svaki dan odmah od zore rane i prije nego nas sunce blagoslovi. Mislili smo da je zezanje kad su se našli neki sitniš od 32 miljuna od HGK, pa je ustvari ispalo zezanje još nekih 70 miljuna od HAC-a. Još nije utvrđeno jel su kune ili zeznuti EUR-i. Da li bi bilo zezanje da su određene osobe bile povezane iako ih nikakav posao nije spajao. Zezanje je ispalo jer u svemu tome bio neku zeznuti tegljač. Op, remorker. U prvi moment je sve djelovalo kao zezanje. Nebi bilo tog zezanje da neki nisu bili previše pohlepni, bolje rečeno gramzljivi, nema to nikakve veze sa riječju, moral, jer na Balkanu to više ne stanuje.
    Za opravdanje ću navesti već spomenute dvije velike afere, jugoslavenske. Vračarić i neke cijevčice za INU. Demokratizacija pak je nam donijela zeznuto vrijeme. Svaki dan imamo aferu veličine prethodnih spomenutih. Samo sa malom razlikom, sada se suočavamo sa čistom cash flow tehnikom. Oni iz bivše spomenuti, barem su nešto muljali sa repromaterijalom a ovi naši majstori Od Zlatne kune stistnu fakturu za konzultantske i marketinške usluge od 10 miljuna kuna, konverzija u EUR-e i pravac Remorker. Dalje znate. U toj zezanciji najviše mi je žao mog brata koji po cijeli dan sebi u bradu mrmlja keš flou, ako netko nezna to je zeznuta gotovina i to protočna. Keš flou.
    Ako sad uvedemo u priču nekog koji ništa nezna, a na radnom je mjestu gdje mora sve znati, imamo zeznutu situaciju. Još će reči da za novac poduzetnika službeni auto HGK sam išao u njegov Planinarski dom. Naime u svakoj firmi postoji neki kontroling, ima i neki zeznuti računovođe kojem moraju konta štimati /dugovno-potražna strana/ , pa tu su Porezna, pa i NBH jer ona prati preko obrasca 14 ulaz/usluge ili robe/ izlaz novaca. I nenajavljeno dolazi u kontrolu deviznog poslovanja. Po ovome bi ispalo zeznuto pitanje je su li svi bili neznalice ili je svako malko čapio od keš floua, zato se zove protočni, ko mali planinski potočić. Koji sitno ali uporno mrmori. Bilanca stanja, nam je stanje u Lijepoj Našoj. Da budem neskroman, pored kirurgije, tj skalpela, baratam i sa računovodstvenim terminima.
   Patalogija/natrag u medicinu/ zezanje je zadnja vijestica, netko je sve to ipak pratio iz zezanja, pa je osvanula prijava od  strane Porezne. Sad bi mogao reči da se otvara Pandorina kutija. Prijava je podnešena prije 2,5 godine. Da nije bilo gramzljivosti, sve bi palo u zeznuti zaborav. 
   O HGK je bilo i previše ali o HAC-u se možemo još malo zezati. Držim se riječi velepoštovanog bivšeg ministra za ceste. Spominje neke institucije sistema i neka rade dobro kako su do sada radile. Nemoj molim te. Pa kako tumačiti da je na tamo negdje oko Zadra na cesti bio određen nadzorni IGH a onda netko prepustio zeznuti nadzor firmi pajdašu, koji je u isto vrijeme radio u ministarstvu. Sve javno publicirano. Mi izgleda neznamo što je zezanje po liniji sukoba interesa. I gdje tu u tu zeznutu priču uklopiti sindikalca HAC-a i bivšeg sabornika SDP-a, koji je zeznuto prozvao sve iz hdz ali i jednog gradolnačelnika iz svoje stranke a čija je firma po njemu radila na cesti Ploče-Ploče.
    Kad treba dijeliti keš flou, nije bitna partija, nego treba pratiti trag potočića. Što nam je za činiti, mislim da je vrijeme opet za Stephane Hessela.
Ovaj tren ću biti pažljiv i suosjećajan prema velepoštovanim sabornicima, znam da imaju težak i odgovoran posao, ali bi mogli naći malo vremena da od ponekad glupih rasprava nađu mrvu vremena i za jedan bezvezni zakon.
Da ama baš svi državni dužnosnici, kad naprave sa namjerom, nedajbože bez namjere, da plate tu štetu ali ne u jediničnoj vrijednosti, nego faktor, recimo zeznuto puta tri. Stoga, stupanjem na dužnost da donesu dokumenat /pravni izraz/ prokazana imovina i bankovnu garanciju bez prigovora, /indenpendent bank guerentee/ pa neka se onda zezaju.  
Petrica Zeznuti
 

Kockarnica

  Opet pondelek 21.10.13 RZG 1, Elijana Čandrlić, Vedriš, Šuker. Povod Eurostat u 11 sati.  Prvi za riječ se javi Šuker i navali, nečinjenje te nečinjenje. Što je i istina, dvije godine ništa, nego još gore. Ali ovaj puta me gđa Elijana iznenadi, spustila Šukera na zemlju iako ima dosta kila. Pa i ni vi se niste proslavili. Odgovor, ali molim vas lijepo, pa mi ovo, ono, pozitivna nula i tak. Čisti šlamperaj. Odmah na tu nulu ja odgovaram, ja sam na ovoj stranici napisao minus 3%. Potvrda Eurostata minus 7,8%. Zašto sam i ja fulal, jednostavno kakve podatke je davalo ministarstvo, ja sam dodao faktor zvani-kosturi iz ormara a to je bilo 3%.  Onda je išao red lijepih priča od Vedriša. Pa se opet Šuker spotaknuo. Pa molim vas lijepo sva ministarstva su u ove dvije godine probile proračune. Što je točno, ali gđa  Elijana dometne, pa to ste i vi radili. Od tog trenutka do kraja emisije Šuker se primirio. Za kraj gđa Elijana iskoristila pitanje, Eurostat će uzeti razdoblje 2009 do 2012, nema brige kaže Šuker, sve je transparetno.
    Je, najveći deficit od 2009 do 2011, tak je bilanciral Eurostat, znači ostavili su kosture. Jasno da ovu sadašnju ekipu to baš ne opravdava. I jedni i drugi V. Hugo.
Stvarno stanje je 5% deficit a dug opće države je blizu 60% /55,5%/.  Šuker bi htio da se dijete rodi i da odmah ima 20 godine ili puoka. Ipak se knjiga čita od otpočetka.
Sad smo dobili semestralnu zadaću a lijepo sam davao upute, rezanje, MMF kad se možeš snjime nadmudrivat, poticaji, administracija. Ponovo Estonija, egal država, ima 125 zaposlenih mi 8000. Sveukupno administracije, javno, državno 180 000. Plus penzioneri. To je taman koliko ih ukupno radi. Loše je da u primarnom sektoru, ajd zaokružiti ću 400 000. Prevedeno u račun vjerojatnosti i zbiljnosti. Radnik iz primarnog sektora treba grbiti za desetoricu.
   Rješenje je najavio minister Linić, rasprodaja,/ dobićemo minimum od minimuma/, PDV i poreze.  I što sad reči. Pa ništa, ovo je nacrnji scenarij koji nam se dogodio. Tu sad treba dodati i psihološki efekt da oni koji mogu trošiti i oni su se stisli pa nema PDV-a, nema potrošnje dobara koja mogu utjecati na novo stvorenu vrijednost. I polako se pretvaramo u brod luđaka. Što i ne mora biti loše. Naime u davno doba, umno skrenute, one opasne odmah su maknuli sa scene a oni koji nisu bili opasni za okolinu, na brod. Tako su se gradovi na moru riješavali luđaka. Oni sa većom empatijom dali bi brodu posadu i kapetana. Oni okrutniji uz povoljan vjetar natrpali bi brod samo luđacima i pustili ih sudbini.
   Bolje da krenem na ljepšu temu. Poduzetnici.
  Teško me uvrijedio moj velepoštovani minister Linić, rekavši da je dao poduzetnicima 8 miljardi i da nisu pokrenuli poslovnu državu. Istog trenutka sam mu oprostio, mislim da se malo pogubil. Nije mu lako i htio sam tu izjavu zaboraviti kao da je ni bilo. Imam i pametnijih poslova, atestiranje proizvoda za EU i izvoz. Kad kod nas i tako nema kruha za poduzetnike. U međuvremenu, dogodio se put u N. York i izjava da nam netreba krediti a prije 20 dana orbi in urbi da nam neće ni 2 milj.$ neće biti dosta.
    Opaca odakle sad Kopernik i kakve on veze ima sa našim deficitom. Malo ozbiljnosti mi nebi falilo, pa ću kroz sve izjave sublimirati eksplicite odgovor. Samo da opet me ne pogodi epitet katastrofičar. Kaže nema potreba za zaduživanje, vidi 20 dana, onda vjetar u leđa da ćemo imati iduće godine rast / Svjetska,MMF itd /
Kaže da će biti zadovoljan kad nam bude rast 2,5%. A, aa, neće. Moj statički model kaže, sa 4,25% rasta, pokriće se deficit, a ostalo, šta zube, na klin po domaćem.
     Izjava da ima sredstva za posuditi sa nižom kamatom, kojom? Po mojim informacijam bilo je ponuda 7,2 i 7,3 %. Kapital je plašljiva životinjica, ne poznaje državne granice pa oni koji nisu kockari drže u Njemačkoj kapital i još plaćaju da im ga čuvaju.
    Svejedno bi se dohvatio uvrede za 8 miljardi. Da budem i ja uvredljiv, kome ih je dao, od tog neka traži da pokrene državu. A ako misli na onih 2 % onda i odgovor, to je 23 na 25 PDV. Nije čak ni poništeno nego teret ako se faktura ne plati. A kako je kod nasi izvrsno plaćanje u datum Valute, nemaš brige da 6  mjeseci, naplatiš. Sve u tendenciji EU propisa. Eh moja ozbiljnost, može i ovako. Za prošlu godinu profit je iznosio Za Hrvatsku 0,8 %. Pa ko je tu lud da se muči, ulaže i radi, kad se može kockati sa 7%. A domaći poduzetnici, što bi, dizali kredite i opteretili imovinu/čitaj djedovinu/ i u nesređenoj državi zaigrati rulet. I zadovoljno uplaćivao 500 bezpotrebnih nameta. Viva komore.
     Glasaš za njega daš mu posao a onda te elegantno popljuje, veliko hvala.   
Što se tiče prodaje za krpanje rupa, trenutnih minus u proračunu od 13 miljardi sa svom prodajom nećemo umanjiti da se spustimo ispod dvoznamenkastih miljardi. Zato su tu građani koji će sve to platiti. Pardon, sve što je živo na ovoj planeti nastoji u svojo ostavštini nešto i ostaviti korisno za produžetak vrste. A na pitanje naših potomaka što će jesti, serviraćemo im dugove, ceste, brodove i nesposobne političare.
   Čudne stvari se događaju, sve što je na prodaju marketinški solidno prezentirano. Croatia Air- avioni svaki čas mijenjaju pistu slijetanja zbog nekih teškoća, Ceste su odjednom pod USKOKOM, J&P Morgan, može i Chase&Co. Neki kockar je uzeo kredit 100 miljuna EUR-a 2009 g. po 9,37%, '?!?'', sad su se sjetili kad ih treba prodati, sve je to marketing, što je sljedeće. Železnica Cargo, po prugama voze, hvali se brzinama od 30 do 50 km na sat. Prije sam ja sa bicom u Zagrebu nego vlakom. Ako se počne CO, Pošta i Poštanska banka pljuvati znači da je prodaja sigurna.
   Neznamo voditi državna poduzeća, jer se uporno tvrdi da je država loš gospodar. Nije država loš gospodar, nego su loše postavljeni kadrovi. Loši gospodari a još lošiji trgovci. Objavljujemo same negativnosti, kakve su nam firme za prodaju i još najavljujemo koliko želimo. Sve minimaliziramo. Primjer nedavno prodane ceste u svijetu za 500 km dobili 4 miljarde $ a mi za 1000 km tražimo 3 miljarde EUR-a
   Za kraj od dr. Marića /HDZ/, rekao je da to istiniti događaj. Ide on Jelačićem, kad ga zaustavi neki čovjek, predstavi se i utvrdi da su zajedno išli u osnovnu školu. Kroz uobičajenu kurtoaziju, dozna da se bavi nekretninama. Pa ga pita, kako, kad baš nije bio neki đak. Ah pusti to, ja ti rasprodajem čačovinu. Jel ? Da, zato sam rekao sinu neka se primi knjige jer čačovine više neće biti.
T.P.
 

Revolt

   Posebno se zahvaljujem gđi Pusić što se je javila povodom HGK. Dramatično zastakujući u govoru i naglašavajući samoglasnike, usklično je izrekla herezu. Ako je to to, da treba otići. A kamo ? Možda. A kako. Nikako. Jer ga nema tko smjeniti baš da ga se i hoće. Može. Skupština. A tvrde, da si je skupštinu postavio tako da je bio 18 godina glavni. Točkica.
Možda bi bilo dobro za zdravlje nacije da objasni kako je bilo moguće da partijski kolega svoje obveze prema državi otpravi u apsolutnu zastaru. A kako mi je na priliku vidjeti/rekel bi stric Cinober/ i bivši šef Porezne mirno šetka gradom. Kad će to doći na red. Opet će gđa Reding prijetiti. 
    Po meni bi trebalo bez velikog cirkusa vratiti te pare /komorske/ od onih koji su si nekritički i nemoralno djelili i vratiti dijete materi. Onima koji nisu koristili usluge od te i takve komore vratiti novac. Jasno uz kamatu, po mogućnosti najnižom po kojoj se zadužuju država a ne na nivou libora kak si političari štelu štelaju za svoje kredite. A oni koji su imali korist od komore njima friška figa. Ništa nećemo imati od marketinške sudske trakavice. Isto ko od Fimi medije. Da, biće kako sam naslutio, da će bit teško dokazati jer su radionice odrađene. A to što su miljuni letjeli, jer je puhnul veter pa ih zel vrag, to je samo dokaz kakav je naše politike trag.
    Primili smo i čestitke od gospodina Ivice Jakića. To bi trebalo zanimati ministricu vanjskih poslova, jer ima direktne veze sa njom. Diplomacija, ne ona koja samo troši nego da ponekad nešto radi, dakle poslovna diplomacija. Ko je gospodin Jakić. Eto i on je čelnik jedne gospodarske komore. Ne bilo kakve nego Švicarsko-hrvatske. Neki naši uvaženi komentatori, misle da je porijeklom iz Zagreba. Ne nije, nego je rođen u Jajcu. Poznat je po tome što već godinama prikuplja nelogičnosti  a može se reči i gluposti naše povijesne poslovne zbilje i šalje Vladama. Njegovo saznanje: bez ikavog rezultata. Eto, još jedna točkica.
   Sličan stav ima i gospodin Gunther Neubert čelnik Njemačko-hrvatske industrijske i gospodarske komore. Sjedište u Zagrebu, Humboltova 4. Možda netko nešto i nauči u toj Hrvatskoj.
Da priđem malo bliže temi, kaže ministrica iz MVP, nema nikakvog revolta, od kud to ? Pa javna tajna je i sve je transparetno oko HGK. Bilo je onih koji su to javno govorili a najviše ih je bilo koji su sebi u bradu šaptali. Da se ništa nije bogznakako radilo a živjelo se kao da su sultani Brunea. I točkica. A to što su sad kosturi počeli ispadati iz ormara, tja, jednom vrč mora puknuti ako previše ide na bunar. I točkica.
    Moram se malo pohvaliti da sam bio i ja, bi se reklo u nekoj vanbračnoj vezici sa velepoštovanom HGK. Nekoliko puta. Spomenuti ću samo jedan. Iz devedesetih. Bilo mi je dosta domaćih ucjena oko cijena željeza i da zamutim vodu, dogovorim se ja sam sa sobom da se okrenem uvozu. Odlučim se za Dniprodzerzhynsk-metalurški zavodi. Zašto oni, ogromna željezara. Ko je bio u Zenici, a ako ide prema Mostaru, lijevo grad a cijelom dužinom željezara desno, sad je od Mittala. Ova Ukrajinska pet puta veća. I krenem ja da uspostavim kontakt. Lako zamisliti a teško ostvariti. Nemreš do broja telefona ili faxa. Nitko u HT-u mi nije mogao pomoći a prespajali su me od portira do samog vrha kompanije. Nisu mi mogli dati ni broj informacija. Ufati me nelagoda, jest da smo izašli iz Jugoslavije pa neću sad valjda zvati Beograd da dobijem jedan banalan broj. Ali ček malo, pa imam ja jokera u đepu, komore. Ej, pa to su svjetski biznisnimani, ljudi barataju sa svjetom ko ja sa olovkom uz sve moguće alate/marketinške/. I zovem ja redom, jedni preko telefona u čudu a drugi me gledaju ko da su došli vanzemaljci da im poslije  50 000 opet promjene mozak. Dakle svi ovi naši današnji vajni čelnici nisu znali o poduzetništvu dalje od nosa, a prosipaju nam svakodnevno demagogiju i svoja trula znanja. Nit imaju znanja nit su igdje bili, osim sad kad putuju turistički na račun poreznih obveznika.
   Lijepo se ja zahvalim komornim komorcima i jednima i drugima, HGK i Obrtničkoj. I pravac u dučan da kupim 5 pari, za svaki kotač rezervenih bic guma. Idem biciklom po nekoliko stotina tona željeza. Putem mi memorija radi tristo na sat, rekli bi prije nego sam otišel, vratim se, jer mi imamo amabasadu u Kijevu, Onesin Cvitan. Pa kak se nisam odmah toga setil. Zovem ja MVP, od portira i hijerahijski se ja penjem nezaustavljivo do gospođe koja je po redu dvadeseta jer toliko puta sam ponavljao željeznu priču. Gospođa me sigurnim glasom  uvjeri da će za sat vremena mojo muci biti kraj, dobiću broj od ambasadora. U tih sat vremena obavještajci provjerili ko sam, firma, tata, mama, polubrat.....I dobijem broj, biće nešto. Javi mi se kijevska gospođa ugodnog glasa a ja promuklm glasom 55-i put objašnjavam priču kojoj se bliži kraj. Za par minuta, kaže dobićete broj željezare. I san postane java, doduše čuli smo se još dva puta jer sam dobio predbroj Ukrajine ali predbroj grada ne, pa smo još malo prodivanili. Ako mislite da priči kraj, ne sad dolazi najzanimljivije, ali to su moja osobna posrtanja.
    Osvrt na cijeli slučaj, komora-telefonski broj. Imao sam osjećaj isti ko glavni lik u Alkemičaru P. Coelho.
T.P.
 

Prevareni muž

      Muž zadnji dozna da mu je žena vesela. Javno priznao najčelniji čovjek Hrvatske gospodarske komore. Pa to nije ni loše, ja sam i tako bio na liniji da treba povećati potrošnju. Samo tako ćemo povećati BDP.  Eh, kad bi bilo to tako jednostavno.
Kako sam ja član komore, prisilni, jer je takav zakon. Prisilno sam plaćao i nikad nisam bio dužan članarinu od koje nisam imao nikakve protuvrijednosti, osim što su jednom mjesečno slali bilten sa prastarim informacijama. Kad su im smanjili neki bijedni sitni postotak, nema više ni tog biltena. Ali zato ima 800 umjetničkih dijela kao nacionalni ponos.
     I tak kak nacionalni ponos ponosno su neke firme nestale sa scene gospodarstva Hrvatske a na sceni ostala neprofitna organizacija koja uporno i dalje pije krv ostacima gospodartsva. I nezna što je recesija. Udri brigu na veselje. Odgovor na pitanje bivšeg predjednika poslodavaoca Ergovića, gdje je miljarda kuna nikad nismo čuli. A zato se čulo za ZLATNU KUNU, ZLATNA STRUNA, ZLATNA KUMA i sda ćemo imati ZLATNU BUNU.  Kao član nikad nisam mogao dobiti izvješće o poslovanju sa prikupljenom članarinom. Nadzor nije imala ni FINA ni Porezna, jedino je nešto prčkala Državna revizija koja je u 6 mjesecu 2013 uspjela nešto iščeprkati. Sadašnju aferu.
    Možda će sada javnost doznati kako se troši 300 miljuna kuna godišnje.
    Stoga molim ultimativno, Vladu, da odmah ukine državu u državi jer ničemu ne koristi. Oni koji će trebati usluge na poslovnom planu udružiti se na zdravim osnovama.
A kako je bilo moguće zamračiti 32 miljuna, lako, jer lovica je priticala, tko nije plaćao, Porezna je uredno prisilno, ovrhom naplaćivala. Pa kada novac doslovce pada s neba a to znači kako došlo tako i otišlo. Teško zarađeni novac poduzetnika lako je trošiti. Čudim se čudom da šef komore ništa nezna. Alibi mu je žena, kao ništa nije znao. A držao ženu za ruku, bila mu je desna ruka, tako kažu. Nije to kad se žena mužu  izgubi iz vida i onda je sve moguće. Njegova žena uvijek mu je bila na oku i još ju držao za ruku.   
    Kao član komore molim konkretan odgovor, muž je bio najodgovornija osoba. Čime može argumentirati da je odgovoran I drugo, da li u toj komori ima kakve kontrole ili je to udruga za samoposlugu. Kad se dođe na blagajnu izvadi se kartica poduzetnika koja će to sve pozlatiti. Uz ogradu da na kraju neće biti ništa od sumnjičenja, razlog? 
   Imam saznanja da su neke usluge obavljene. Kako. Šlampavo, toliko da se kroz neke radionice opere novac.   
   Ili će ipak biti neke koristi od pjevaća, malo je zakasnil što se tiče godina ali bolje jednom propjevati nego nikad. Biće zanimljivo koliko će to pjevanje utjecati na 18 godina muževanja.
T.P.
 

Alpe Adria kup

     ALPE ADRIA TRIATLON POKAL - FINALNA RAZGLASITEV

 

 

 

ALPE ADRIA TRIATLON POKAL - FINALNA RAZGLASITEV - bo v nedeljo, 13.10.2013 ob 15. uri v TERMAH SNOVIK.

Nosilci prvih treh mest v absolutni razvrstitvi, kot tudi po starostnih kategorijah - vljudno vabljeni na majhno pogostitev in podelitev priznanj ter nagrad za tekmovalno sezono 2013.

 

Vse skupine se delijo po spolu. Za točkovanje za Cup je potrebno sodelovati na vsaj treh tekmah. Upoštevani bodo najboljši štirje rezultati, minimalno trije (najslabša dva ne bosta upoštevana ).

 Nagrade:

Praktične nagrade za absolutne uvrstitve med moškimi in ženskami. Pokali z imenom tekmovalca in kluba za 1. do 3. mesto po kategorijah. Vsak tekmovalec, ki bo sodeloval na dveh tekmah, bo dobil spominek. 

 

Zadnja izmjena ( Srijeda, 23 OCTOBER 2013 06:59 )

 

Kockar III

Samo nastavak. 05.10.13. Radio 101 10h 45 min. Matić-D.I.Milošević. U 45 minuta, skoro ničega. Matić je postavio majku svih pitanja. SDP nezna što sa INA-om  a vi u HDZ-u?. Eh, u odgovoru su se našli alati, pa kako voditi kompaniju, pa možemo biti vlasnici a ne upravljati itd........Znači ministar za gospodarstvo, u sjeni, ne zna. Nije INA aparat za gašenje. U svakom slučaju teatrologija, naučio sam da je Verdi bio kompozitor ili kak bi poznati gradonačelnik rekel: molto gracije, arivederči.
     Ipak je i bilo nečeg dobrog, rekao je da nije dobro ubirati porez po izdanom računu. Halo, pa to moj brat jezero let jambra. Pitanje, gdje je bio HDZ svih ovih 20 let, brzo shvaćaju problem. O strukturnim reformama i programu, ništa. A htjeli bi vlast. Eto im primjera, brat i ja. Kritika ako nešto ne valja i prijedlog za rješenje, pa dajte se već jednom uozbiljite.
     Situacija je ozbiljna a spasioci neozbiljni. HDZ nije spreman da spasi državu
Što sa INA-om, pa treba krenuti od početka, ugovor, tajan, pa onda nešto dali u javnosti. Neprijateljsko preuzimanje od strane MOL-a, HANFA se izjasnila, DORH ne. MOL tvrdi da nema prvokupa. A ko će i kupiti ako je tu sudski spor i ako se pokaže da su kupovali dionice kad je bila zabrana. Idealno rješenje je da se prodaju našoj Vladi, po modelu kak sam najavil. Jasno da sam objasnio u konturama a i nešto između redaka. Nisam toliko blesav da baš sve objasnim korak po korak. Recimo na primjer kak srušiti dionice, stave se na pregovarački stol i gurnu se da padnu na pod. Lako se meni šegaćiti a usto sam dioničar INA-e.
   Potvrda rješenja stigla je u Slobodnoj Dalmaciji od prof. Jurčića, 15 sati poslije mene. Javio se i jedan šef stranke da INA-u treba nacionalizirati. Ma nemoj, sad je kasno kad smo ušli u EU. Sada možemo preživjeti jedino od EU fondova, kredita i INA-e, turizma i kakvu imovinu utopiti nekom neupućenom. Proizvodnost i produktivnost uredno i uporno pada a birokraciju treba nahraniti. Na 80 građana CRO jedan birokrat. U EU jedan na 10 000 gradjana.
Ako baš nekog zanima kak se je kao liječnik -kirurg razmem u  ekonomiju. Moram se pohvali da sam bio dobar đak kod svog brata. Ne bi on bio u Hubnerovoj ediciji i imao par certifikata kao osoba a i firma također, kojom upravlja. Slučaj INA je na javnoj sceni, rukavica je bačena a odgovori su, teatrologija, demagogija,alati, sada ćemo, čekamo odgovor, u pregovorima, spustili smo loptu na zemlju, Hernadi, crvena potjernica i vanjski poslovi i....Puno babica kilavo dijete.
     A zašto INA, pa nikad više barel ispod 100 $ sa tendecijom rasta i preko 200. Ima jedna ekipa kojoj gramzljivost nije stala samo na iračkoj nafti gdje dobivaju barel za 5 $, po informacijama iz obavještajnog podzemlja.. stoga vratite dijete majci.
    Završam kockanje i gledam sa bratom NU 2. Lijepo se gospoda raspričala, ja pišem a brat sebi nešto više za sebe mrmlja u bradu. Na spomen dva stana Borčec poskoći i dobaci, Stankoviću pitaj kako su ti novci došli iz Slovenije u Hrvatsku, u torbi, roda donesla ili ih Deda Mraz iz Finske spustil kroz dimnjak. Uostalom u novinama je bio iznos 200 000 EUR-a a spomenuti su sada 160 000 EUR-a. 40 000 je za kavu, valjda. 
     Ovo neumjesno bratovo pitanje potaklo je mog Alzheimera, je li sjelo u blagajnu onih 5 miljuna EUR-a, namijenjeni za gospodina sa Brioni odijelom koji je volio odsjedad u hotelu na Madison Aveniji. Notjene 20 000 dolars.
Petrica  La Traviata

Zadnja izmjena ( Nedjelja, 06 OCTOBER 2013 14:17 )

 

<< Početak < « 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 » > Kraj >>

Stranica 49 od 65

Login
Brojač posjeta
mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas63
mod_vvisit_counterJucer173
mod_vvisit_counterOvaj mjesec1045
mod_vvisit_counterSve1788095
Sponzori